Ovim radom pokušano je sustavno obuhvatiti bogatu, brojnu i zaista opsežnu literaturu međunarodnopravne doktrine vezanu uz pojam i važnost međunarodnog prava mora, njegov razvoj, kojim je moguće znatno olakšati tumačenje pozitivnih normi toga prava te njihov ratio legis, te prava obalne države u različitim režimima morskih prostora. Poseban osvrt dan je na na položaj Republike Hrvatske kao obalne države te potpisnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine. Pod nacionalnom suverenošću su unutrašnje morske vode i teritorijalno more kojem je širina određena maksimumom od 12 morskih milja od polaznih crta za mjerenje širine teritorijalnoga mora te određivanjem razgraničenja teritoijalnoga mora država kojima obale leže sučelice ili se dodiruju. Vanjski, epikontinentalni te isključivi gospodarski pojas režimi su u kojima obalna država ostvaruje svoja suverena ili neka druga prava, a kojima su uvedena znatna proširenja mogućnosti obalne države u iskorištavanju i istraživanju prirodnih bogatstava morskog stupa te morskog dna i podzemlja. Slobode mora u otvorenom moru kao režimu izvan nacionalne jurisdikcije uživaju jednako neobalne i obalne države. Otvoreno more ustuknulo je u suvremeno doma pred ekspanzionističkim zahtjevim razvijenih obalnih država koje su ujedno i pomorske velesile koje pokušavaju proširiti svoju vlast nad što širim porstorima, ali u isto vrijeme osigurati pravo plovidbe, ribolova, proučavanja ili iskorištavanja morskog podmorja u prostorima u kojima druge države imaju pravo na suverena ili druga prava. Uz otvoreno more, izvan nacionalne jurisdikcije nalazi se Zona međunarodnog podmorja, koja ustvari obuhvaća dno i podzemlje otvorenoga mora koje se smatra „općim dobrom čovječanstva“ te je iskorištavanje toga dijela posebice uređeno Konvenijom o pravu mora te posebnim Sporazumom, kojiim je, nažalost, većina pravila navedene Konvencije stavljana u mirovanje. Analiza razgraničenja u Savudrijskoj vali te na Prevlaci obuhvaća kratak pregled zahtjeva susjednih obalnih država pri utvrđenju razgraničenja s Republikom Hrvatskom na koje Hrvatska ima mogućnost i pravo odgovoriti snagom međunarodnopravnih argumenata koji su, prema mišljenju zastupljenom u ovom radu, doista na njenoj strani.