Državljanstvo možemo definirati kao pravnu i političku vezu između pojedinca i države. Riječ je o specifičnom pravnom odnosu, trajnom prema svom karakteru, između fizičke osobe i suverene države iz kojeg proizlaze određena prava i obveze. U teoriji se polazi od shvaćanja da svaki pojedinac ima pravo na državljanstvo, pri čemu se uglavnom misli na državljanstvo jedne države. Nasuprot tome, postoje situacije u kojima neka osoba, može u skladu s posebnom zakonskom regulativom steći dva ili više državljanstva. U tom slučaju govorimo o dvostrukom (višestrukom) državljanstvu, a osobe koje ga imaju nazivamo bipatridima odnosno polipatridima. U ovom se radu pozornost usmjerava na bipatride, tj. na osobe koje posjeduju državljanstvo dviju država te njegovu zakonsku regulaciju (s posebnim naglaskom na hrvatsko zakonodavstvo). Prvi dio rada obuhvaća općenito definiranje pojma državljanstva, njegov prestanak i nastanak, sa posebnim naglaskom na uređenje dvojnog državljanstva. Drugim se dijelom obrađuje tema državljanstva Europske unije i tipovi dvojnog državljanstva – useljeničko, iseljeničko i transgranično (kojem pripada i RH). Treći dio analizira uređenje dvojnog državljanstva između BiH i RH, koje je uređeno Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o dvojnom državljanstvu