Starenje stanovništva trenutno je jedno od glavnih problema s kojima se suočava Republika Hrvatska, a zbog malih mirovina i sve većeg broja nuklearnih obitelji i sustav socijalne skrbi. Studenti socijalnog rada u budućnosti će se suočiti sa zadatkom brige o osobama starije životne dobi. Stoga se u nacionalnim i meĎunarodnim dokumentima naglašava potreba pripreme studenata za brigu o navedenoj populaciji. Znanje studenata socijalnog rada o procesu starenja, metodama rada s osobama starije životne dobi kao i praksa na terenu imaju utjecaj na njihove stavove prema starijim osobama kao budućim korisnicima socijalnog rada. Točnost i potpunost znanja studenata implicira na njihove sposobnosti pružanja učinkovitih usluga starijim korisnicima. Percepcija studenata o starenju i starijim osobama ima značajne posljedice na stupanj i kvalitetu intervencija koje će biti pružene. Budući da je percepcija studenata prema starijim osobama i njihovo znanje o radu sa starijim osobama iznimno važno, htjeli smo ispitati mišljenje studenata o iskustvu terenske nastave iz kolegija Socijalna gerontologija kako bismo saznali kakvo značenje za njih ima terenska nastava i koje su njihove smjernice za unaprjeĎenje terenske nastave. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da terenska nastava ima veliko značenje na povećanje gerontološkog znanja, razvoj njihove pozitivne percepcije prema starijim osobama te povećava njihov interes za budući gerontološki rad. Studenti poučeni negativnim iskustvima predlažu smjernice za poboljšanje ključnih elemenata terenske nastave. Navedeni rezultati poticaj su daljnjim kvantitativnim i kvalitativnima istraživanjima koja bi zajedno pokazala značajnu vrijednost terenske nastave iz kolegija Socijalna gerontologija i rasvijetlili čimbenike terenske nastave koji doprinose boljoj pripremljenosti studenata za budući gerontološki rad.