prikaz prve stranice dokumenta Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja
Rad nije dostupan
diplomski rad
Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2019. urn:nbn:hr:199:205546
Dananić, Domagoj
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Kazneno pravo

Institucijski repozitorij: Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Dananić, D. (2019). Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

Dananić, Domagoj. "Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

Dananić, Domagoj. "Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

Dananić, D. (2019). 'Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 30.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

Dananić D. Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2019 [pristupljeno 30.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

D. Dananić, "Praktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:205546
Podaci o radu
NaslovPraktični utjecaj položaj namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela na razgraničenje neizravne mjere od svjesnog nehaja
Naslov (engleski)The Practical impact of intention and negligence in the structure of criminal offence on the differentiation between indirect intent from deliberate negligence
AutorDomagoj Dananić
MentorDavor Derenčinović (mentor)
Član povjerenstvaDavor Derenčinović (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Kazneno pravo)
Zagreb
Datum i država obrane2019-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija
Sažetak
Razgraničenje neizravne namjere i svjesnog nehaja jedno je od najspornijih pitanja kaznenopravne znanosti. Autor odnos i razgraničenje tih instituta sagledava u svjetlu funkcionalizacije kaznenog prava pa se uvodno iznose osnovne postavke tog modela. S obzirom na normativistički utjecaj njemačke kaznenopravne dogmatike i uopćeni razvoj koncepcije neprava i krivnje, autor kritički analizira opredjeljenje hrvatskog zakonodavca da namjeru i nehaj u cijelosti pozicionira među sastojcima krivnje. Ističe se potom niz argumenata koji upućuju na neprihvatljivost takve strukture kaznenog djela, a navode se i praktični primjeri kojima je u temelju razmatrana problematika. Pitanje položaja namjere i nehaja u strukturi kaznenog djela autor potom dovodi u izravnu vezu s mogućnošću razgraničenja neizravne namjere i svjesnog nehaja. Nakon prikaza razvoja teorija razgraničenja tih instituta i trenutnog zakonskog uređenja tog pitanja, kritički se sagledava opredjeljenje hrvatskog zakonodavca za teoriju pristanka, uz analizu sudske prakse. Autor postavlja tezu o kvalitativnoj razlici neizravne namjere i svjesnog nehaja i potom nudi praktično rješenje u obliku modificirane teorije pristanka utemeljene na normativnom poimanju krivnje. Primjenjivost te modifikacije ispituje se njezinom primjenom na primjerima iz prakse hrvatskih sudova.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:205546
Studijski programNaziv: Pravo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-12-04 10:05:33