U središtu ovog rada nalazi se pravo na pristup informacijama. Prema Denning1 - informacijsko ratovanje2 javlja se već od prvih nastojanja ljudi da sačuvaju tajnost nekih važnih i povjerljivih informacija. Ovaj rad istražuje i određuje gdje je granica između prava znati i ograničavanja prava na pristup informacijama. ,.Kada se govori o dostupnosti informacija javnosti, često se koriste pojmovi transparentnosti (engl. transparency), otvorenosti (engl. openness), slobode informiranja (freedom of information), prava na informiranje (right to information), pa i načela javnosti (publicity) ili odazivnosti (responsiveness)“3 U medijima se nerijetko govori o potrebi transparentnog4 djelovanja pojedinaca, društvenih skupina, organizacija, institucija i državne vlasti. Smatra se daje transparentno djelovanje osnova borbe protiv korupcije, a osim toga doprinosi povjerenju i informiranosti građana, povećava odgovornost te smanjuje diskreciju i arbitramost. Na početku ovog rada, u poglavlju povijesni razvoj prava na pristup informacijama, pratimo integraciju načela transparentnosti u djelovanje države. Upravo je transparentnost bila taj prvi podražaj neizmjerno važan za razvoj prava na pristup informacijama. U radu su predstavljeni najvažniji slučajevi Europskog suda za ljudska prava (dalje (Europski sud) u vezi s člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima koji nosi naslov - sloboda izražavanja.