Rad se bavi prikazom složenog pravno-ekonomskog termina delisting poznatog i kao prestanak uvrštenja instrumenata. Delisting je u svojoj naravi pravni institut prava tržišta kapitala koji obuhvaća prestanak uvrštenja financijskih instrumenata ili vrijednosnih papira na uređenom tržištu odnosno tržištu kapitala. Sam institut obuhvaća brojne aspekte, od odredaba materijalnog i procesnog prava do složene pozadinske ekonomske problematike. U prvom dijelu rada analizira se najprije sam pojam prestanka uvrštenja, tipologija i njegove pravne i ekonomske implikacije. Nastavno, raspravljaju se i potencijalni razlozi, bilo pravne ili financijske prirode koji dovode do potrebe društva za pokretanjem akcije prestanka uvrštenja. Središnji dio rada donosi složenu pravnu regulaciju samog instituta u Republici Hrvatskoj promatrajući nekoliko ključnih zakonskih i podzakonskih akata iz domene prava tržišta kapitala, prava društava i financijske regulacije općenito. Nadalje, promatra se praktična narav i ostvarenje instituta te temeljem toga analiziraju se konkretno provedene korporativne akcije na Zagrebačkoj burzi tijekom 2017., 2018. i 2019. godine kao i razlozi prestanka uvrštenja u pojedinim slučajevima. Kao najčešći inicijalni razlozi delistinga javljaju se upravo statusne promjene društva, zahtjev transparentnosti, znatni materijalni troškovi na tržištu kapitala, neizvršavanje propisanih obveza od strane izdavatelja i razlozi insolvencijskog prava. Zaključna razmatranja donose pak kritički osvrt na postojeću zakonsku regulaciju delistinga u Republici Hrvatskoj osvrćući se na pojedine propuste zakonodavca pri kreiranju propisa. Uz to uzima se u obzir i ekonomska pozadina kretanja u čitavoj Europskoj uniji te se u korelaciju dovode recentna ekonomska postignuća hrvatskog gospodarstva s posrnulim tržištem kapitala.