Umjetna inteligencija nam kao sve rasprostranjeniji oblik novih digitalnih tehnologija pruža nezamislive mogućnosti. Kreativnost i samoučenje kao osnovne karakteristike umjetne inteligencije čine ju atraktivnom za ulaganje i inovacije. Posljedično, takva tehnologija za sobom donosi niz potencijalnih rizika poradi kojih građani traže zaštitu i sigurnost. Umjetna inteligencija imat će glavnu ulogu u oblikovanju naših života. Koristi poput poboljšanja zdravstvene skrbi, povećanja učinkovitosti poljoprivrede, ublažavanja klimatskih promjena, povećanja učinkovitosti proizvodnih sustava osnovni su argumenti za njezin eksponencijalni rast. S druge strane, negativne posljedice poput netransparentnog donošenja odluka, rodno uvjetovane ili druge vrste diskriminacije, zadiranja u privatni život ili upotreba u kaznene svrhe predstavljaju rizike koji se nastoje minimalizirati. Europska je komisija stoga zauzela čvrsti stav u stvaranju odgovarajućeg regulatornog okvira za borbu protiv navedenih rizika. Temeljem takve činjenice, Europska unija svoj pristup zasniva na dva kolosijeka. Na jednom će kolosijeku poticati uvođenje i uporabu umjetne inteligencije, a na drugom će se boriti za suzbijanje rizika povezanih s određenim načinima uporabe iste. Imajući u vidu i oštru globalnu konkurenciju u ovom području, Europska unija nudi stabilan pristup koji se temelji na Europskoj strategiji za umjetnu inteligenciju predstavljenoj 2018. godine u okviru ''Komunikacije: Umjetna inteligencija za Europu''. U ovome radu analiziraju se aktualni izazovi umjetne inteligencije koji se očituju kroz rizike UI-ja te posebnosti uređenja UI-ja putem pravnih instrumenata Europske unije.