Dana 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala najmlađa punopravna članica Europske unije, jedinstvene nadnacionalne integracije europskih država. U dugogodišnjem, zahtjevnom procesu pregovaranja iznimno važna bila je i prilagodba javne uprave standardima i načelima europskog upravnog prostora, ne samo radi ispunjavanja uvjeta za pridruživanje, već i radi uspješnog funkcioniranja političkih, ekonomskih, društvenih i drugih procesa u državi. Kao u većini tranzicijskih država, i javnu upravu Republike Hrvatske obilježavale su korupcija, neefikasnost, skupoća te otuđenost od građana. Stoga su tijekom čitavog razdoblja pridruživanja bile potrebne promjene u svrhu uvođenja europskih standarda kako bi se hrvatska javna uprava učinkovito uključila u EUP. Glavne promjene vezane su uz položaj javnih službenika, sustav lokalne i područne samouprave, upravno postupanje i sudovanje te borbu protiv korupcije. Usprkos ostvarenom napretku u usklađivanju s europskim upravnim standardima Hrvatska i dalje zaostaje za državama članicama te je potrebna ponajprije, snažna politička volja kako bi se izgradila moderna, transparentna i učinkovita javna uprava s većim fokusom na potrebe građana i drugih subjekata. Takva uprava ključna je za ispunjavanje obveza na koja se Hrvatska obvezala ulaskom u članstvo Unije ali i za učinkovito funkcioniranje države.