prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj
Rad nije dostupan
završni rad
Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. urn:nbn:hr:199:216800
Hodak, Nikolina
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Područja socijalnog rada
Socijalna psihijatrija

Institucijski repozitorij: Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Hodak, N. (2020). Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

Hodak, Nikolina. "Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

Hodak, Nikolina. "Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

Hodak, N. (2020). 'Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 27.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

Hodak N. Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2020 [pristupljeno 27.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

N. Hodak, "Utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:216800
Podaci o radu
NaslovUtjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja na obitelj
Naslov (engleski)Impact of posttraumatic stress disorder on family : Impact of posttraumatic stress disorder on family
AutorNikolina Hodak
MentorTihana Jendričko (mentor)
Član povjerenstvaTihana Jendričko (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAnte Bagarić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDraženka Ostojić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Područja socijalnog rada)
(Socijalna psihijatrija)
Zagreb
Datum i država obrane2020-09-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Socijalne djelatnosti
Posebna područja socijalnog rada
Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj je psihički poremećaj koji se može javiti ukoliko je osoba bila izložena traumatskom događaju u kojem je izravno ili potencijalno bio ugrožen fizički integritet osobe ili ukoliko je prisustvovala smrti, ranjavanju ili ugrožavanju fizičkog integriteta člana obitelji ili bliske osobe. Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja su ponovno proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja i simptomi razdražljivosti. Osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem pati od primarne traumatizacije, a obitelj od sekundarne traumatizacije. Posebno ranjive su supruge, koje osim što preuzimaju sve obiteljske uloge na sebe, razvijaju psihičke i somatske smetnje, što može posljedično dovesti i do pregorijevanja. Djeca imaju dva puta veći rizik za nastanak psihopatologije. Često nisu dovoljno zrela razumijeti što se to događa u obitelji, a roditelj s posttraumatskim stresnim poremećajem ima smanjen kapacitet da zadovolji potrebe djeteta. Zbog brojnih poteškoća koja se pojavljuju u obitelji potrebno je u tretman uključiti multidisciplinarni tim u kojem je jedan od važnih članova i socijalni radnik.
Sažetak (engleski)
Post-traumatic stress disorder can occure if a person has been exposed to a traumatic event in which the physical integrity of a person has been directly or potentially compromised or if he or she has witnessed the death, injury or threat to the physical integrity of a family member or friend. PTSD symptoms are generally grouped into three clusters: re-experiencing trauma, avoidance symptoms, and irritability symptoms. A person with PTSD suffers from primary trauma, and a family from secondary trauma. Particularly vulnerable are wives, who, in addition to taking on all family obligations, also have psychological and somatic symptoms and can suffer from burn out. Children are twice as likely to develop psychopathology. Children are often not mature enough to understand what is going on in the family, and a parent with PTSD has a reduced capacity to satisfied the child’s needs. Due to the many difficulties that appear in the family due to PTSD, it is necessary to include a multidisciplinary team, where a social worker is an important member of the multidisciplinary team in the PTSP treatment.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:216800
Studijski programNaziv: Socijalni rad
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) socijalnog rada (univ. bacc. act. soc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-09-09 07:30:47