Tema ovog diplomskog rada je zlouporaba povlaštenih informacija. Uvodni dio rada prikazuje službeno značenje pojma informacije te definiciju pojma povlaštene informacije. Pojam povlaštene informacije se sastoji od 4 konstitutivna elementa te je svaki od elemenata prikazan u radu uz objašnjenje kako bi se mogla steći predodžba svakog elementa zasebno te njihovog skupa u praksi. Fokus rada je na Uredbi o zlouporabi tržišta koja je najvažniji pravni izvor za reguliranje zlouporabe povlaštenih informacija na području Europske Unije. Zlouporaba povlaštenih informacija se sastoji od dvije vrste ponašanja: trgovanja na temelju povlaštenih informacija i nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija. Navedeni oblici zlouporabe povlaštenih informacija su prikazani kroz legislativno određenje propisano Uredbom o zlouporabi tržišta, ali cijeli sustav reguliranja povlaštenih informacija je prikazan na europskoj i hrvatskoj razini. Kroz akte ESMA-e, europskog nadzornog tijela za financijska tržišta i HANFA-e, hrvatskog nadzornog tijela za hrvatsko financijsko tržište analizirani su elementi koji služe sprječavanju zlouporabe povlaštenih informacija. Analiza akata prethodno navedenih tijela istovremeno razrađuje sustav reguliranja povlaštenih informacija i prikazuje njihove nadležnosti u tom pogledu. Cilj takve razrade je bio prikazati širinu sustava koji regulira povlaštene informacije, a koji se ne sastoji samo od Uredbe o zlouporabi tržišta na europskoj razini i Kaznenog zakona te Zakona o tržištu kapitala na hrvatskoj razini. Takva razrada ukazuje na dužnost i potrebu uspješne suradnje između ESMA-e i nacionalnih nadležnih tijela u uspješnom preveniranju i sankcioniranju zlouporabe povlaštenih informacija. Završni dio rada analizira dvije presude Suda Europske unije koje su svojim izrekama utjecale na oblikovanje Uredbe o zlouporabi tržišta te je time ukazano na važnost njegovih presuda i tumačenja u kreiranju sustava koji regulira povlaštene informacije.