U ovom radu ukratko ću ukazat na problematiku kaznenih djela protiv pravosuđa, s obzirom da ona nisu toliko učestala kao druga kaznena djela. Ponajviše ću ukazati na stav građana prema pravosuđu, što mu najviše zamjeraju i zašto ne prijavljuju kaznena djela, bilo da su žrtve ili su za kaznena djela na neki način saznali. Obradit ću pojedina kaznena djela protiv pravosuđa koja su po statističkim podacima učestala u zadnjih nekoliko godina, ali i ona koja, iako predstavljaju ometanje rada pravosudnih tijela, možda manje prisutna, ali zasigurno su bitna i valjalo bi ih spomenuti. Navest ću i njihove značajnije promjene od donošenja prvog kaznenog zakona 1997.godine. Obratit ću pozornost i na kažnjavanje počinitelja kaznenih djela, posebice glede propisivanja i izricanja kazni od strane sudova. Izložiti ću i neke predmete iz sudske prakse koja se tiču kaznenih djela protiv pravosuđa a koji su došli do viših sudova povodom žalbi, zahtjeva za ispitivanje zakonitosti i povodom ustavnih tužbi. Na kraju ovoga rada grafički ću prikazati udio prijavljenih, optuženih i osuđenih punoljetnih počinitelja za razdoblje od 2015 – 2019.godine i objasniti zašto se pojedina kaznena djela čine češće nego ostala i zašto postoji nesrazmjer u broju prijavjenih i u konačnici osuđenih. Također ću prikazat ukupan udio osuđenih za sva kaznena djela protiv pravosuđa u tom petogodišnjem razdoblju i udio žena u njima.