Europski sud za ljudska prava je regionalno tijelo zaštite ljudskih prava sa glavnim sjedištem u Strasbourg-u, u Francuskoj. Sud je ustanovljen 1959. godine i nadzire primjenu Europske konvencije o ljudskim pravima koju je izradilo Vijeće Europe. Njegova nadležnost je odlučivati o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima., shodno tome zadaća Europskog suda za ljudska prava je osigurati da države poštuju prava i jamstva predviđena konvencijom. Sud je do sada donio više od 10.000 presuda vezanih za navodne povrede konvencije. Konvencija obvezuje potpisnike da jamče različita specifična prava, temeljne građanske i političke slobode, uključujući pravo na pošteno suđenje, pravo na zaštitu imovine i pravo na slobodu izražavanja. Pojedine žrtve mogu same podnijeti svoje žalbe izravno Europskom sudu za ljudska prava. Podnošenje zahtjeva nije vezano uz nikakve troškove, a podnositelji zahtjeva uvijek mogu podnijeti zahtjev za pravnu pomoć kako bi pokrili troškove koji se mogu kasnije pojaviti u postupku. Prijave prolaze kroz dvije faze: dopuštenost i osnovanost. Većina zahtjeva podnesenih Europskom sudu za ljudska prava proglašava se nedopuštenim, što znači da ih Sud odbacuje bez razmatranja njihove osnovanosti jer zahtjev ne udovoljava svim kriterijima dopuštenosti. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva je konačna i ne može se pobijati. Da ne bi došlo do odbacivanja zahtjeva, važno je pridržavati se kriterija dopuštenosti. Postupak pred Sudom je prvenstveno u pisanom obliku. Prije odluke, sud će pokušati organizirati prijateljsko rješenje slučaja, ako je to moguće.