U završnom radu govori se o ulozi i zadacima Hrvatske gospodarske komore, koja je samostalna stručno poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sredstva za rad komora osigurava preko članarina, koje ovise o ekonomskoj snazi svake pojedine članice. Financira se preko članarina, prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i ostalih prihoda. Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tržištu koji omogućuje bolji životni standard za sve. Da bi nacionalna ekonomija bila konkurentna mora imati kvalitetne proizvode, usluge i uspješna poduzeća koja te proizvode i usluge može plasirati na globalno tržište. Izvješće o globalnoj konkurentnosti mjeri nacionalnu konkurentnost, definiranu kao set politika, institucija i faktura koji određuju nivo produktivnosti i razinu blagostanja građana. Prema zadnjem izvješću o globalnoj konkurentnosti, Hrvatska zauzima 77. mjesto na ljestvici od 140 država. Indeks se sastoji od 12 „stupova“ podijeljenih na 3 zasebne cjeline koje predstavlja ključ za različite načine vođenje gospodarstva. Podijeljeni su prema osnovnim uvjetima, faktorima efikasnosti i inovacijskim faktorima. Kako bi poboljšalo svoju konkurentnost i učinkovitost hrvatsko gospodarstvo je podijeljeno na 13 klastera, koji su neprofitne organizacije i služe za jačanje konkurentnosti na nacionalnoj razini. Konkurentnost Hrvatske razmjerno je niska, ne samo zbog poslovnog i ukupnog društvenog okruženja, nego i zbog nedovoljne razvijenosti i kvalitete sektora poduzeća, koje je osnovni nositelj nacionalne konkurentnosti. Jedan od izazova pred Hrvatskom je stvaranje novih izvoznika te potpomaganje potencijalnih izvoznika u savladavanju prepreka radi nastupa na novim tržištima. Naša najveća poduzeća koja su se plasirala među 500 najboljih tvrtki u 2014. godini, nalaze se Agrokor, Ina, HEP, Roglić grupa i druge. Mala i srednja poduzeća u odnosu na velika nailaze na niz barijera koja ih sprječavanju na izlazak na globalno tržište. Neke od tih barijera su visoke cijene proizvoda i usluga, visoki proces internacionalizacije, nedovoljne vještine zaposlenika, postojeći zakoni. Pri izlasku na globalno tržište mali i srednji poduzetnici mogu birati jednu od osam mogućih strategija za izlazak na to tržište, kao što su: Internet, trgovačko posredništvo, zajedničko ulaganje i druge.