Tendencija informatizacije iznimno je zastupljena je u razvoju uprave u posljednjih nekoliko desetljeća. U Republici Hrvatskoj kao i svim modernim zemljama, uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u poreznu upravu zahtijevalo je velika početna ulaganja te brojne promjene poput izmjene dotadašnjih propisa, edukacije službenika, stvaranja jedinstvenih registara. Kao rezultat takvih promjena, nastala je Porezna uprava otvorenija prema građanima, radi se na jednostavnijoj i bržoj međusobnoj komunikaciji, usluge su skoro u potpunosti dostupne elektroničkim putem na portalu e-Porezna, nema potrebe za šetanjem od jedne do druge institucije kako bi se dostavio traženi dokument. Usporedbom s drugim zemljama Europske Unije, konkretno Estonijom i Finskom, jasno je kako postoji još dosta mjesta za napredak i dostizanje njihove razine informatizacije. Potrebno je još puno ulaganja u edukaciju poreznih obveznika kako bi se ostvarila dobrovoljnost plaćanja poreza i sudjelovanja u podmirenju zajedničkih troškova. S druge strane, veća transparentnost u radu Porezne uprave, pojednostavljeni postupci podnošenja poreznih prijava ili registracije novih poduzeća po uzoru na digitalno najrazvijenije zemlje EU mogle bi privući i strane investitore te osigurati veći priljev sredstava u proračun.