U ovom diplomskom radu prikazan je razvoj građanskog društva kroz povijest, od Aristotela do modernog doba, uloga građana u odnosu na javnu upravu te važnost jačanja povjerenja građana kao bitnog elementa boljeg položaja vlasti u društvu. Analizirajući dostupnu literaturu i zakonske tekstove obrađen je ustroj policije i sigurnosno-obavještajnih službi Republike Hrvatske, njihov položaj u sustavu državne uprave, ovlasti kojima raspolažu, oblici nadzora te uloga građanskog nadzora koja je osigurana s ciljem sprječavanja prekoračenje ovlasti policijskih službenika i ovlaštenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija prilikom obavljanja poslova iz njihovog djelokruga.. Građanski nadzor nad radom Hrvatske policije prikazan je kroz djelovanje Povjerenstva za rad po pritužbama, a građanski nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnih službi prikazan je kroz djelovanje Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Radom je obuhvaćen i utjecaj procesa europeizacije na jačanje uloge građana i građanskog nadzora te problem demokratskog deficita koji se proteže od institucija Europske unije do nacionalnih država pa tako i Hrvatske, kao i komparacija s nekim europskim državama i građanskim nadzorom nad njihovim sigurnosno-obavještajnim službama, odnosno policijom. Na kraju je donesen zaključak o važnosti uloge građanskog nadzora u demokratsko-političkom poretku Republike Hrvatske, posebno o važnosti građanskog nadzora nad policijom i sigurnosno-obavještajnim službama, koje se zbog specifičnih ovlasti kojima raspolažu, mogućnosti primjene prisile, odnosno drugih posebnih metoda i načina rada, razlikuju od ostalih institucija tijela javne vlasti u svom položaju u društvu i državnoj upravi te u odnosu prema građanima. Uzimajući u obzir tajnost prilikom obavljanja djelatnosti za koje su ovlaštene, rizik da postanu disfunkcionalne i odvojene od društva, države i građana se znatno povećava.