Umjetna inteligencija može se definirati kao sposobnost uređaja da izvrši funkcije koje se uobičajeno povezuju s ljudskom inteligencijom. Tehnologije i sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji više se ne smatraju novinama te su čest dio svakodnevice sve većeg dijela čovječanstva kao alati koji pospješuju učinkovitost, štede vrijeme i čine život lagodnijim. S druge strane, predmetni sustavi uz brojne pogodnosti donose i brojne potencijalne opasnosti kao i nove izazove koje je ponekad teško predvidjeti, a istovremeno predstavljaju eklatantan primjer prijetnje temeljnim ljudskim pravima. S obzirom na brojne rasprave koje se tiču utjecaja inteligentnih sustava na ljudska prava, rad se pobliže bavi pojedinim temeljnim ljudskim pravima te načinima kako pojedini inteligentni sustavi utječu na zaštitu tih prava, a posljedično i potencijalnim ugrozama temeljnih ljudskih prava koje se javljaju i uočavaju prilikom razvoja i primjene autonomnih i inteligentnih sustava. Istovremeno, Europska unija ima intenciju uspostaviti regulatorni okvir koji će biti utemeljen na etičkim načelima i zaštiti temeljnih prava, a sve kako primjena sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji ne bi zadirala u dostojanstvo osoba. Europski pristup želi osigurati da se sva poboljšanja umjetne inteligencije temelje na pravilima kojima se štite funkcioniranje tržišta i javnog sektora kao i sigurnost ljudi te temeljna prava. Veliki napredak s regulatorne strane jest i prijedlog Uredbe Europske komisije o umjetnoj inteligenciji iz travnja 2021. godine koji predstavlja prvi korak u zakonodavnoj regulaciji ove materije.