Premda pretežito tranzitna država, Hrvatska je za jedan broj izbjeglica postala ili će postati stalni dom. Ulaskom u program preseljenja i premještanja Europske unije, taj broj posljednjih godina značajno raste. Integracija stranaca u homogeno hrvatsko društvo nije jednostavan zadatak sam po sebi, a činjenica da tražitelji azila i azilanti dolaze iz pretežito islamskih država mogla bi predstavljati dodatni izazov za kreatore integracijskih politika, azilante i stanovništvo. Razlog tome je, s jedne strane, upitna kompatibilnost islamske i hrvatske kulture, a s druge strane, poražavajuća prisutnost islamofobije u europskim državama. Navedene okolnosti bile su motivacija za provođenje kvalitativnog istraživanja s azilantima islamske vjeroispovijesti koji već neko vrijeme žive u Republici Hrvatskoj. Ono je provedeno s ciljem stjecanja boljeg uvida u društveni položaj ove populacije. Kao tehnika prikupljanja podataka korišten je dubinski intervju, a ukupno je sudjelovalo 10 ispitanika različitih demografskih obilježja. Podatci istraživanja pružili su nova saznanja o njihovim dosadašnjim iskustvima života u Hrvatskoj i s kakvim se izazovima i teškoćama susreću u različitim aspektima svakodnevnice. Analizom odgovora izvedeni su konkretni načini za poboljšanje njihovog društvenog položaja. U radu je kroz teorijski pregled prikazan i sustav azila u Hrvatskoj, čimbenici koji utječu na sukob zapadnjačkih i islamskih vrijednosti, prisutnost islamofobije u Europi te pregled povijesti odnosa Hrvatske i islama.