Europa se stoljećima bori protiv siromaštva i socijalne isključenosti. U povijesti je postojao problem zbog razumijevanja razloga koji mogu uzrokovati siromaštvo i socijalnu isključenost. Budući, da se društvo razvija sve više kroz informatizaciju, građanska prava, globalizaciju, zdravstvo i socijalnu skrb, razvijaju se nove vizije razumijevanja uzroka siromaštva i socijalne isključenosti. Veća svijest o prisutnosti siromaštva i socijalne isključenosti dovela je do boljeg razumijevanja mogućih gospodarskih, socijalnih i drugih problema koji se pojavljuju kao rezultat takvih pojava. U novije vrijeme pojam socijalne isključenosti zamjenjuje pojam siromaštvo, prvenstveno u dokumentima EU-a, sa čim mnogi autori nisu zadovoljni, prvenstveno nudeći obrazloženje kako je koncept socijalne isključenosti širok i višeslojan. Kao na primjer koncept, dobrovoljne, nedobrovoljne isključenosti ili totalne isključenosti, problematične ili ne problematične isključenosti, svi navedeni pojmovi vezani uz socijalnu isključenost su u uzajamnoj ovisnosti različitih indikatora. Autor Šućur1 naglašava kako je preklapanje indikatora siromaštva i socijalne isključenosti manje od očekivanog, te da bi bilo razumno zadržati oba pojma i siromaštvo i socijalna isključenost, promatrajući ih odvojeno, ali ipak povezano u određenim situacijama. Autor Šućur2 također kaže da se pojmu socijalne isključenosti na nivou EU-a ne pristupa sveobuhvatno kako se interpretira. Koncept prava građanskog statusa na nivou EU-a koji predstavlja osnovu socijalnog uključivanja kao što su jednake šanse na tržištu rada, obrazovanju, sudjelovanju u kulturi i zdravstvenoj zaštiti, odlučivanju i participaciji, realno se svodi na sudjelovanje na tržištu rada odnosno zaposlenosti ili nezaposlenosti