Ovaj rad naglašava važnost primjene poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj i nacionalnim sustavima ostalih zemalja Europske unije. Porez na dodanu vrijednost je sveprisutan u svim članicama Europske unije i predstavlja neto svefazni porez na promet. Unatoč brojnim prednostima koje donosi, kao što su obilnost prihoda i široka oporeziva baza, mnogi primjećuju i nedostatke, pri čemu je glavni od njih regresivnost. Kroz regresivni učinak, pojedinci se suočavaju s negativnim razlikama u visini poreznog tereta. Nadalje, detaljno će se opisati ključne karakteristike poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, uključujući porezne obveznike, predmet oporezivanja, oporezive transakcije, mjesto oporezivanja, porezne stope i oslobođenja. Također će se analizirati povijesni razvoj zakonodavstva koje regulira ovaj porez. Nakon toga, bit će detaljno obrađeni svi navedeni kriteriji za svaku članicu Europske unije, osim Republike Hrvatske koja je obrađena u zasebnom poglavlju. Zemlje će biti podijeljene prema određenom ključu raspodjele. Kroz analizu prikupljenih podataka, bit će prikazane nizove podataka. Usporedbom se pokazalo da porezni sustav svake zemlje ovisi o prihodima od poreza na dodanu vrijednost, koji su zatim uspoređeni s ukupnim prihodima od oporezivanja i bruto domaćim proizvodom. Utvrđena je pozitivna korelacija između udjela prihoda od poreza na dodanu vrijednost, bruto domaćeg proizvoda i općih poreznih stopa. S druge strane, razina potrošačkih cijena u zemljama Europske unije nije povezana s visinom poreznih stopa ili udjelom prihoda od poreza na dodanu vrijednost u bruto domaćem proizvodu. Ovisnost o porezu na dodanu vrijednost varira među zemljama, ali u slučaju Republike Hrvatske ta ovisnost je značajna te porez na dodanu vrijednost čini temelj cjelokupnog poreznog sustava.