Tema ovog diplomskog rada je uvođenje preferencijalnog glasovanja u Republiku Hrvatsku uz poseban osvrt na parlamentarne izbore održane 8. studenog 2015. godine. Analizira se postojeći izborni sustav i njegove osnovne karakteristike te postupno uvođenje preferencijalnog glasovanja, prvo na izborima za Europski parlament, a potom i na parlamentarnim izborima. Obrađuju se osnovne značajke razmjernog izbornog sustava, a osobito pojmovi kandidacijskih lista i izbornog praga. Uspoređuju se hrvatska zakonodavna rješenja s rješenjima drugih europskih zemalja. Iznose se i određene kritike postojećeg sustava i moguća alternativna rješenja. Analizira se stvarni utjecaj uvođenja preferencijalnog glasovanja na mogućnost birača da utječu na poredak kandidata na kandidacijskim listama i u konačnici njihovo osvajanje zastupničkog mandata. Proučavaju se i društvena zbivanja i građanske inicijative kojima se, uz cjelokupnu reformu izbornog sustava, tražilo i uvođenje preferencijalnog glasovanja, a posebno u javnosti najistaknutija inicijativa udruge U ime obitelji“ Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“. Također se izlažu i konkretni prijedlozi za izmjenu izbornog zakonodavstva izneseni u Hrvatskom saboru, koji se potom uspoređuju s konačnim zakonskim rješenjem koje je usvojeno i po kojemu su provedeni parlamentarni izbori. Ističe se i problem postizanja konsenzusa o toj materiji u parlamentu. Naposlijetku se obrađuju parlamentarni izbori održani 8. studenog 2015. godine, analiziraju se promjene i učinci koje je preferencijalno glasovanje izazvalo u praksi i samoj provedbi izbora, te se osobito proučava konkretan utjecaj uvođenja preferencijalnog glasovanja na izborne rezultate.