Republika Hrvatska je postavši punopravnom članicom EU 1. srpnja 2013. dobila je nove mogućnosti za iskorištavanjem sredstava iz europskih fondova. Ulaskom u EU, Republici Hrvatskoj na raspolaganju su se našla znatno veća sredstva iz EU fondova nego li ih je imala na raspolaganju kroz pretpristupne fondove u doba kad je još bila samo zemlja kandidatkinja. Republika Hrvatska je u predpristupnom razdoblju razdoblju koristila sredstva IPA, a danom ulaska u EU postaje korisnica sredstava osiguranih strukturnim instrumentima poput Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond (KF). Korištenje sredstava iz EU fondova nakon pristupanja pokazalo se veoma složenim i zahtjevnim zadatkom, stoga je Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj zadužio Državni ured za reviziju da provede reviziju učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj. Glavni zadatak revizije bio je utvrditi učinkovitost povlačenja i trošenja sredstava EU. Ulaskom u EU, sve slabije razvijene zemlje članice EU, pokrenule su ili ubrzale svoj razvoj korištenjem sustava pomoći kroz razne europske fondove. Ipak, iako su korištenjem sustava pomoći ojačale lokalne gospodarske kapacitete i izgradile svoju infrastrukturu, ekonomski pokazatelji tih slabije razvijenih zemalja članica EU, još uvijek pokazuju zaostajanja za razvijenijim članicama EU. Građanima i institucijama Republike Hrvatske su ovakvi izvori financiranja putem fondova EU u potpunosti otvoreni i dostupni no i nadalje ostaje pitanje kako građani i institucije koriste ta sredstva te prepoznaju li važnost fondova EU. Jedna od najvidljivijih prednosti ne samo za Hrvatsku već i za ostale zemlje članice jest financijska pomoć kojom Europska unija želi poboljšati standard i kvalitetu života u manje razvijenim područjima.