Uspostava jedinstvenog nadzornog mehanizma (eng. Single Supervisory Mechanism, - SSM) kao jednog od stupova Bankovne unije označava dosad nezabilježenu centralizaciju u području nadzora kreditnih institucija u Europskoj uniji (EU). Kao posebnost SSM-a ističe se da je Europska središnja banka (ESB) dužna izvršavati svoje zadaće u skladu s pravom EU-a izravnom primjenom nacionalnog zakonodavstva (članak 4. stavak 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija - Uredba o SSM-u). Rad ispituje upravo tu primjenu nacionalnih prava od strane ESB-a u ispunjavanju svojih zadaća u skladu s Uredbom o SSM-u. Člankom 4. stavak 3. Uredbe o SSM-u propisano je da u provođenju zadaća dodijeljenih Uredbom o SSM-u i s ciljem osiguravanja visokih standarda nadzora, ESB primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se ono sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo koje je prenijelo te direktive. Kada se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i kada te uredbe izričito dopuštaju više različitih mogućnosti državama članicama, ESB primjenjuje i nacionalno pravo za provođenje tih mogućnosti. Rad se usredotočuje na niz važnih pravnih izazova koje su te odredbe postavile u EU. Analiza se fokusira na poteškoće s kojima se ESB, kao nadnacionalno tijelo može suočiti u tumačenju, primjeni i provedbi nacionalnih pravila različitih država članica, kao i na posljedice koje te poteškoće mogu imati na usklađenost europskog financijskog regulatornog i nadzornog sustava. Nadalje, analiziraju se izazovi koji nastaju u pogledu zaštite od mjera ESB-a koje se temelje na primjeni nacionalnog prava. Posebno se istražuju pitanja koja se odnose na pristup pravosuđu u pogledu nadležnih sudova i prava koje se primjenjuje na sporove koji uključuju primjenu nacionalnog zakonodavstva od strane ESB-a. U prvoj cjelini SSM se povezuje s općim pravno-političkim okvirom EU-a radi boljeg razumijevanja okruženja u kojem SSM djeluje. U ovom dijelu rada analiziraju se razlozi nastanka Bankovne unije i osnivanje SSM-a. Nadalje, SSM se povezuje s relevantnim propisima i pozicionira unutar Bankovne unije. U drugoj cjelini preispituje se rad SSM-a što uključuje zadaće i ulogu ESB-a u okviru SSM-a, ali i podjelu zadaća između ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela te način suradnje ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela. Ovaj dio rada analizira relevantne odredbe Uredbe o SSM-u, Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao i relevantnu literaturu kako bi se što jasnije razgraničile zadaće i ovlasti ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela u okviru SSM-a. U trećoj cjelini rad se okreće pravnom okviru kojim je određeno da ESB primjenjuje nacionalno pravo u skladu s člankom 4. stav 3. Uredbe o SSM-a. Ispituju se različiti scenariji ESB-ove primjene nacionalnog prava zajedno s teorijskim pristupima koji bi mogli objasniti i podržati takav netipičan način izvršenja prava EU-a. Naposljetku, rad donosi zaključak o svim pitanjima koje je ovo istraživanje nametnulo kao pravno relevantne.