Cilj rada je definiranje pojma elektroničkog nadzora, prikaz vrsta elektroničkog nadzora te njegova funkcioniranja kroz primjere prakse u Europi te upućivanje na važnost određenih etičkih pitanja u njegovoj primjeni. Konstantan razvoj tehnologije i raširenost u primjeni elektroničkog nadzora potaknuli su donošenje „Preporuke CM/Rec (2014) 4 o elektroničkom nadzoru“ u okviru Vijeća Europe. Njome se utvrđuju određeni standardi i načela za njegovu primjenu, a k tome se i naglašava važnost razmjerne upotrebe tehnologije. Ovisno o stadiju kaznenog postupka, primjenom elektroničkog nadzora mogu se postići različiti ciljevi: smanjenje zatvorske populacije, smanjenje troškova u odnosu na zatvorske kazne, rehabilitacija počinitelja kaznenih djela te zaštita žrtava i zajednice. Izricanjem elektroničkog nadzora u onim situacijama kada se i blažom sankcijom postiže svrha kažnjavanja, postiže se suprotan učinak i on time gubi svoju svrhu. Važno je prepoznati elektronički nadzor kao faktor koji može potaknuti primjenu alternativnih sankcija, ali isto tako treba imati na umu da je on samo „alat“ koji može poboljšati učinkovitost probacije. O načinu njegove primjene ovisi da li će se zadani ciljevi i ostvariti.