Kroz rad se vrši analiza kaznenopravnih sankcija koje su u primjeni u Hrvatskoj sa onima koje su u primjeni u Italiji. Analiza započinje kratkom usporedbom povijesti razvoja kaznenog prava u obje države. Naglasak je na razvoj od 19. stoljeća naovamo. U prvom djelu razmatra se utjecaj Napoleonovog Kaznenog zakonika iz 1810 da bi se zatim posebno poglavlje posvetilo razvoju pozitivističke škole koja je ostavila dubok trag u talijanskom kaznenom pravu. Rad dalje prati razvoj koji je prethodio Drugom svjetskom ratu i razdoblje poraća te se u kratkim crtama izlažu razlike između dva pravna sustava. Povijesni pregled završava osvrtom na današnje stanje. Druga cjelina kroz analizu unutarnjih pravnih izvora daje jednu širu sliku o razlikama o obimu i vrstama različitih izvora kaznenog prava koji se primjenjuju u Hrvatskoj i Italiji. Pritom se naglasak vrši na razlikama u redakciji ustavnih odredbi koje su izvor kaznenog prava. Nakon kratkog pregleda povijesti i pravnih izvora, u radu se počinje analizirati sama suština rada, a to su za početak kazne. Odmah na početku se primjećuje kako postoje velike razlike u poimanju svrhe kažnjavanja; u Italiji je to preodgoj što je uređeno i Ustavom dok u Hrvatskoj nalazimo čak četiri svrhe kažnjavanja u domaćem Kaznenom zakonu. Primjećuje se i kako postoje velike razlike u kaznama pa tako, za razliku od hrvatskog sustava, u Italiji je propisana i kazna doživotnog zatvora. Osim toga, talijanski je Kazneni zakonik puno bogatiji kaznama pa tako on poznaje čak tri zamjenske kazne za kratkotrajni zatvor. Razlike su možda još očitije kod novčane kazne s obzirom da je u Hrvatskoj na snazi tzv. „dani-novčana kazna“ dok se u Italiji primjenjuje sustav sa propisanim iznosima. Kad se radi o mjerama upozorenja, obje države poznaju uvjetnu osudu naravno uz određene razlike međutim talijanski sustav poznaje i prekid kaznenog postupka radi kušnje kao mjeru upozorenja. Nakon pregleda kazni, rad se fokusira na sustav odmjeravanja kazni; analiziranju se okolnosti koje važne prilikom odmjeravanja kao i odmjeravanje kazne za kaznena djela u stjecaju i produljena kaznena djela. U sedmoj cjelini vrši se jedna kratka, ali sveobuhvatna analiza sigurnosnih mjera u primjeni u Italiji te se pritom može zaključiti kako su razlike između dva kaznena prava možda najočitija upravo kod ovog instituta. Rad završava kratkom razradom jednog instituta koji nije prisutan u hrvatskom kaznenom pravu, a to su imovinskopravne sankcije.