Bitno smanjena ubrojivost je institut kaznenog prava kod kojeg počinitelj kaznenog djela zbog bioloških osnova, kao što su duševna bolest, privremena duševna poremećenost, nedovoljni duševni razvitak ili neka druga teža duševna smetnja, u trenutku počinjenja kaznenog djela nije mogao u potpunosti vladati svojom voljom niti u potpunosti shvatiti značenje svojeg postupanja. Takvo stanje može dovesti do ublažavanja kazne i zbog bitno smanjene ubrojivosti se izriče i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. Bitno smanjena ubrojivost se utvđuje psihijatrijskim vještačenjem psihijatra vještaka. Vještak u svom nalazu treba utvrditi koji su psihički poremećaji prisutni kod počinitelja te u mišljenju navesti u kojoj mjeri je takva dijagnoza poremećaja smanjila počiniteljevu ubrojivost (time i smanjila krivnju) i predstavlja li on opasnost da će ubuduće isti počiniti neko teže kazneno djelo. To je biološko psihološka metoda kojom se utvrđuje biološko stanje počinitelja i potom se vrši psihološka ocjena tog stanja. Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ima za cilj otkloniti takvo stanje koje bi utjecalo na osobu da ubuduće čini kaznena djela. Mjera se može izreći uz kaznu zatvora (onom počinitelju koji je počinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili više godina) u kojem slučaju se izvršava u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, i uz novčanu kaznu, rad za opće dobro i uvjetnu osudu pa se izvršava izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju. Ambulantno se mjera provodi u kaznionicama i zatvorima gdje se izdržava kazna. Podaci pokazuju trend smanjenja broja zatvorenika koji uz kaznu zatvora imaju izrečenu sigurnosnu mjeru.