Sažetak | Porezi su najvažniji i najizdašniji prihod države kojim ona podmiruje svoje rashode. Upravo zbog zaštite i ubiranja tih poreznih prihoda, država je dala ovlast poreznom tijelu da provjerava sve bitne činjenice vezane uz oporezivanje poreznih obveznika kako bi sva sredstva bila ubrana na pravilan i zakonit način. Radi česte pojave izbjegavanja plaćanja porezne obveze, porezni nadzor ima veliko značenje u cjelokupnom poreznom sustavu. Porezni nadzor u smislu OPZ-a je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza. Temeljne postavke poreznog nadzora uređene su Općim poreznim zakonom, Zakon o poreznoj upravi, ZUP te ZSDU u relevantnim odredbama uporabljuju pojam upravnog odnosno inspekcijskog nadzora. Porezni nadzor obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora. Osim njih za obavljanje pojedinih zadataka vezanih uz porezni nadzor čelnik poreznog tijela može ovlastiti i druge stručno osposobljene osobe. Nadzor se temelji na načelima: zakonitosti, materijalne istine, učinkovitosti i ekonomičnosti. Porezno tijelo samo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika. Porezni obveznici ne mogu utjecati na odluku poreznog tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih će se provoditi porezni nadzor. Poreznog obveznika u poreznom nadzoru može zastupati: punomoćnik, porezni savjetnik, zakonski zastupnik i poslodavna osoba udruženih osoba te zastupnik po službenoj dužnosti. Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora, a dostavlja se poreznom obvezniku ili osobi koju je on imenovao. Nadzor treba obavljati s jednakom pozornošću u pogledu svih bitnih činjenica, kako onih koje idu na štetu poreznom obvezniku tako i onih u njegovu korist. Porezni nadzor treba usmjeriti na bitne činjenice koje mogu povećati ili smanjiti poreznu obvezu. Zakonska je dužnost svakog poreznog obveznika da za vrijeme trajanja poreznog nadzora sudjeluje u utvrđivanju činjeničnog stanja, te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze. Ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj, ovlaštena osoba je obvezna podnijeti prijavu nadležnom tijelu. Porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa jest porezno rješenje. U porezno-upravnom postupku, OPZ i ZUP razlikuju redovite i izvanredne pravne lijekove. Redovni pravni lijekovi su žalba i prigovor, dok izvanredne čine obnova postupka, mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom, oglašavanje rješenja ništavim i poništavanje rješenja. |