Ravnopravnost spolova u Europskoj uniji predstavlja jednu od važnih polemika današnjice. Analizom i primjerima pokušat će se na što podrobniji način definirati pojam ravnopravnosti i diskriminacije na osnovu spola. Kako bi se shvatila važnost ravnopravnosti spolova bitno je napraviti kontrast u odnosu na prošla razdoblja i pravila koja su tada važila, pravila koja su javno uskraćivala i marginalizirala ženski spol i ostale pojedine skupine ljudi. U daljnjem nastavku, opisuju se određene međunarodne institucije koje zajedničkim radom djeluju u borbi protiv svakog oblika diskriminacije u čijoj domeni spada i diskriminacija na osnovu spola. Te međunarodne organizacije su Vijeće Europe, zajedno sa Europskim sudom za ljudska prava te Ujedinjeni narodi. U Republici Hrvatskoj je na snazi Zakon o ravnopravnosti spolova, koji se bavi nacionalnom zaštitom ravnopravnosti spolova. Tim zakonom usvojeni su određeni mehanizmi zaštite koji djeluju u obliku zaštite, sigurnosti i određenog stupnja povjerenja prema građanima koji su postali žrtve diskriminacije. Pravobranitelj za ravnopravnost spolova jedan je od tih mehanizama gdje ona/on u sklopu svog djelokruga i nadležnosti ima za cilj da pomogne svima koji su pretrpjeli svaki oblik diskriminacije ili uznemiravanja. Poseban osvrt u analiziranju ravnopravnosti spolova ima rodno osvještena politika koja zapravo predstavlja organizaciju i razvijanje procesa donošenja politika na taj način da svi oni koji su uključeni u stvaranje politika na određen način uklope i perspektivu rodne ravnopravnosti u svim fazama legislative. Ključno je ne spomenuti i osvrnuti se na Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. godine koja ima svrhu suzbiti rodno uvjetovano nasilje i poboljšati socijalnu politiku u državama.