Sažetak | Ovaj rad je posvećen Europskom parlamentu i ljudskim pravima. Europski parlament je predstavničko tijelo Europske unije te ima izravno izabrane zastupnike. Prema tome, Parlament ima najveće ovlasti, a nacionalni parlamenti imaju proširenu nadležnost u poslovima s europskim organizacijama. Europski parlament pomno zagovara zaštitu temeljnih ljudskih prava i slobode te demokraciju. Kako je Europska unija usredotočena na ostvarivanju i uspostavu demokratske zajednice, sve odluke se donose na što slobodniji način i to na razini što prihvatljivoj građanima. Kad je završio Drugi Svjetski rat mnoga ljudska prava su bila pogažena, te su međunarodne organizacije uvidjele potrebu da se zaštite ljudska prava svih ljudi širom svijeta. Naposljetku s ciljem da se štite temeljna ljudska prava doneseni su mnogobrojni međunarodni ugovori u kojima se definira ljudska prava i što ona obuhvaća. Godine 1948. Opća skupština Ujedinjenih naroda su donijeli Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja ujedno predstavlja „katalog ljudskih prava“. Deklaracija obuhvaća politička, socijalna, građanska, kulturna i ekonomska prava, međutim ona nije pravno obvezujuća. Nadalje, među brojnim dokumentima, Vijeće Europe je donijela Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zatim, 2000. god. donesen je najbitniji dokument zaštite ljudskih prava na nivou EU tj. Povelju o temeljnim ljudskim pravima. Povelja je pravno obvezujući dokument, ovaj dokument su donijeli Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija. Temeljna ljudska prava su u Povelji podijeljena na šest poglavlja; poštivanje ljudskog dostojanstva, pravo na slobodu, pravo na demokraciju, pravo na jednakost, vladavina prava te prava nacionalnih manjina. |