Naslov Analiza propisa Republike Hrvatske u području suzbijanja nasilja nad ženama u kontekstu relevantnih međunarodnopravnih standarda
Naslov (engleski) Analysis of the regulations of the Republic of Croatia in the field of combating violence against women in the context of relevant international legal standards
Autor Sanja Sužnjević
Mentor Davor Muhvić (mentor)
Član povjerenstva Mira Lulić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Biljana Činčurak Erceg (član povjerenstva)
Član povjerenstva Davor Muhvić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Osijek (Katedra za međunarodno pravo) Osijek
Datum i država obrane 2024-06-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pravo Međunarodno pravo
Sažetak Predmet rada je analiza propisa Republike Hrvatske u području suzbijanja nasilja nad ženama u kontekstu relevantnih međunarodnopravnih standarda. U radu se iznose povijesne okolnosti koje su doprinijele prepoznavanju nasilja nad ženama kao društvenog problema, te se definiraju oblici nasilja nad ženama. Pravni aspekti nasilja nad ženama obrađeni su u vidu zakona Republike Hrvatske te međunarodnih ugovora koje je Republika Hrvatska ratificirala. S tim u vezi, daje se pregled međunarodnih dokumenata iz područja zaštite ljudskih prava relevantnih za ovu materiju te se analiziraju najznačajnije presude Europskog suda za ljudska prava kojima su uspostavljeni najvažniji standardi u području nasilja nad ženama te koje su bile poticaj za donošenje Istanbulske konvencije. Analiziraju se propisi koji reguliraju područje nasilje nad ženama u zakonodavstvu Republike Hrvatske. Iznosi se historijat zakonskih izmjena od 1999. godine do danas, te se opisuju problemi koji se odnose na kršenje načela određenosti i načela ne bis in idem, problem dvostrukog normiranja prekršajnog i kaznenog zakonodavstva te se analiziraju obilježja kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji i nasilja u obitelji kao prekršaja. Naglasak je stavljen i na presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u slučajevima obiteljskog nasilja te izmjene zakonodavstva koje su uslijedile kao posljedica tih presuda. Također, u radu se analizira usklađenost zakonodavstva Republike Hrvatske sa standardima i zahtjevima Istanbulske konvencije, te se daje ocjena usklađenosti aktualne zakonske regulative s međunarodnopravnim standardima. Analiza međunarodnih dokumenata pokazala je da su isti uspostavili važne standarde u području suzbijanja nasilja nad ženama, ističući da je ono posljedica nejednakosti muškaraca i žena, oblik diskriminacije te predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava. Europski sud za ljudska prava u svojim presudama utvrdio je povrede brojnih konvencijskih prava, priznao je žrtve obiteljskog nasilja kao osobito ranjive te nasilje nad ženama kao oblik diskriminacije, no i ukazao na važnost pravodobnog i adekvatnog odgovara na nasilje u cilju njegova suzbijanja i eliminacije. Korištenje svih predviđenih metoda u radu pokazalo je da je zaštita od nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj kroz godine unaprijeđena, no zakonodavni okvir još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajući kako bi se nasilje nad ženama suzbilo. Ratifikacija Istanbulske konvencije, usprkos ogromnom pritisku javnosti i inicijativama protiv nje, značila je napredak u području suzbijanja nasilja u obitelji. Niz zakonskih izmjena nastupio je prije same ratifikacije, tako da su odredbe ključnih zakona u borbi protiv nasilja nad ženama ostale neusklađene sa Istanbulskom konvencijom. Usporedbom odredbi Istanbulske konvencije te hrvatskog zakonodavnog okvira utvrđeno je da Istanbulska konvencija nije do kraja implementirana u hrvatskom zakonodavstvu.
Sažetak (engleski) The topic of the thesis is the analysis of the regulations of the Republic of Croatia in the field of supressing violence against women in the context of relevant international legal standards. The thesis presents the historical circumstances that contributed to the recognition of violence against women as a social problem, and defines the forms of violence against women. The legal aspects of violence against women are presented through description of laws of the Republic of Croatia and international treaties ratified by the Republic of Croatia. In this regard, an overview of international documents in the field of human rights protection relevant to this matter is given, and the most significant judgments of the European Court of Human Rights are analysed, which established the most important standards in the field of violence against women and which were the impetus for the adoption of the Istanbul Convention. The regulations regulating the area of violence against women in the legislation of the Republic of Croatia are analysed. The history of legal changes from 1999 to the present is presented, and the problems related to the violation of the principle of determinacy and the principle of ne bis in idem, the problem of double standardizing of misdemeanour and criminal legislation are described, and the characteristics of the criminal offense of violent behaviour in the family and violence in the family are analysed. Emphasis was also placed on the judgments of the European Court of Human Rights against the Republic of Croatia in cases of domestic violence and the changes in legislation that followed as a result of those judgments. Also, the paper analyses the conformity of the legislation of the Republic of Croatia with the standards and requirements of the Istanbul Convention, and gives an assessment of the conformity of the current legislation with international legal standards. The analysis of international documents showed that they established important standards in the field of suppressing violence against women, emphasizing that it is a consequence of the inequality between men and women, a form of discrimination and represents a violation of fundamental human rights. In its rulings, the European Court of Human Rights found violations of numerous convention rights, recognized victims of domestic violence as particularly vulnerable and violence against women as a form of discrimination, but also pointed to the importance of a timely and adequate response to violence to suppress and eliminate it. The use of all the provided methods in the work showed that the protection against violence against women in the Republic of Croatia has been improved over the years, but the legislative framework is still not completely satisfactory in order to suppress violence against women. Ratification of the Istanbul Convention, despite enormous public pressure and initiatives against it, meant progress in the field of combating domestic violence. A series of legal changes took place before the actual ratification, so that the provisions of the key laws in the fight against violence against women remained unaligned with the Istanbul Convention. By comparing the provisions of the Istanbul Convention and the Croatian legislative framework, it was determined that the Istanbul Convention has not been fully implemented in Croatian legislation.
Ključne riječi
nasilje nad ženama
ljudska prava
međunarodno pravo
zakonodavstvo Republike Hrvatske
Europski sud za ljudska prava
Istanbulska konvencija
Ključne riječi (engleski)
violence against woman
human rights
international law
legislation of the Republic of Croatia
Istanbul Convention
European Court of Human Rights
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:132:149275
Studijski program Naziv: Ljudska prava Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: specijalistički Akademski / stručni naziv: specijalist/specijalistica ljudskih prava (spec. iur.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-01-24 09:58:00