Poznavanje koncepta prehrambene (ne)sigurnosti uvelike može pomoći u razumijevanju i rješavanju problema vezanih uz dostupnost dovoljne količine sigurne i nutritivne hrane. Ovaj koncept može ovisiti o brojnim pokazateljima kao što su: cijena hrane, nezaposlenost, obrazovanje, klimatske promjene i brojnih drugih ekonomskih i društvenih činitelja. Uvid u teorijske koncepte o prehrambenoj (ne)sigurnosti pomaže njenom boljem razumijevanju, ali i potencijalnih mogućnosti utjecaja na njegovo smanjenje, kreiranjem adekvatnih mjera – od strane ekonomskih nositelja i zakonodavca, ali i ono što se u ovom radu najviše naglašava – utjecajem socijalnih radnika i uloge socijalnog rada. Stoga je cilj rada definiranje koncepta prehrambene (ne)sigurnosti i analiziranje empirijskih podataka temeljenih na komparativnoj analizi prehrambene sigurnosti stanovnika Republike Hrvatske u odnosu na izabrane zemlje Europske Unije (Slovenija, Njemačka, Austrija, Bugarska), te identificiranje mogućnosti koje socijalni rad ima u vidu kreiranja potencijalnih ciljanih mjera. Uvidom u relevantnu literaturu i analizu dostupnih statističkih podataka, rad identificira ključne izazove sa kojima se suočavaju različite skupine stanovništva kao što su niski prihodi, visoka inflacija vidljiva u porastu cijene hrane i povećanih troškova stanovanja, i generalno života. Stoga je temeljna hipoteza i istraživačko pitanje vezano na ideju kako socijalni rad kao profesija ima mogućnost utjecaja na prehrambenu (ne)sigurnost te kako je stupanj prehrambene nesigurnosti u izabranim promatranim zemljama, Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj i Sloveniji niži od stupnja prehrambene nesigurnosti u Bugarskoj, u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Nadalje, radom se naglašava važnost uloge socijalnog rada generalno, te prikazuje uloga socijalnog rada u osiguranju prehrambene sigurnosti.