Naslov Ustavno sudovanje u hrvatskoj pravnoj tradiciji
Naslov (engleski) Constitutional Judicature in the Croatian Legal Tradition
Autor Marko Salopek
Mentor Višnja Lachner (mentor)
Član povjerenstva Jelena Kasap (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Đanić Čeko (član povjerenstva)
Član povjerenstva Višnja Lachner (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Osijek (Katedra pravno-povijesnih znanosti) Osijek
Datum i država obrane 2019-01-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pravo Povijest prava i države
Sažetak Postoje dva temeljna pristupa pojmu ustava, kao najvišem pravnom aktu ustavnog prava koji definira pretežit broj normi, zakona i propisa. Ustav u materijalnom i formalnom smislu. U većini država su zakonski propisi, akti i norme ustava u pisanom obliku. Nepisani ustav je skup ustavnih običaja koji egzistiraju u određenoj državi. Norme u krutom ustavu imaju nadzakonsku snagu i mogu se mijenjati na način koji se razlikuje od donošenja i mijenjanja zakona. Meki ustavi se mijenjaju na isti način na koji se mijenjaju i zakoni. Odlučivanje primjene zakona u skladu sa Ustavom se nalazi u domeni Ustavnih sudova. Ustavni sud RH konstituiran je Ustavom SRH iz 1963. godine, kao Ustavni sud Hrvatske i počeo je s radom 15. veljače 1964. godine nakon što je u siječnju 1964. godine donesen Zakon u Ustavnom sudu Hrvatske. Imao je nadležnost u ocjenjivanju ustavnosti i zakonitosti samoupravnih općih akata (nadležnost za odlučivanje o pitanju ustavnosti i zakonitosti pojedinačnih akata gotovo nije ni postojala). To je izmijenjeno odredbom Ustava RH od 22. prosinca 1990. godine objavljenog u NN, br. 56/90. Ustavno sudovanje u širem smislu je zaštita ustavnog prava kako bi država funkcionirala u skladu sa Ustavom. U užem smislu je ispitivanje ustavnosti zakona od suda. Ono se može vršiti samo u sistemu krutog Ustava. Svrha ustavnog sudovanja je depolitiziranje. Da bi se ono izbjeglo daje se nadležnost sudu koji ga provodi na osnovu ustavnih normi. Ustavno sudovanje na području Republike Hrvatske se može podijeliti u dva vremenska razdoblja. Ustavno sudovanje od 1963. do 1990. godine u kojem je Hrvatska bila jedna od šest federalnih jedinica (republika) u sastavu bivše SFRJ i ustavno sudovanje u Republici Hrvatskoj od 1990. godine do današnjih dana.
Sažetak (engleski) There are two fundamental approaches to the concept of constitution, as the highest legal act of constitutional law defining the predominant number of norms, laws and regulations. Constitution in material and formal sense. In most states, statutory regulations, acts and constitutional norms are in written form. The unwritten constitution is a set of constitutional customs that exist in a particular country. In rigid constitution, norms are above statute and can be changed in a way that differs from law adoption and change. Change to the flexible constitutions is possible in the same way that laws are changed. Deciding on applying the law in accordance with the Constitution is in the domain of Constitutional Courts. The Constitutional Court of Republic of Croatia was constituted by the 1963 Constitution of SRH, as the Constitutional Court of Croatia and began to work on February 15, 1964, after the Law was passed in the Constitutional Court of Croatia in January 1964. It had the authority to evaluate the constitutionality and legality of the self-managing general acts (the jurisdiction to decide on the constitutionality and legality of individual acts was almost non-existent). This was amended by the provision of the Constitution of the Republic of Croatia of 22 December 1990 published in NN, no. 56/90. Constitutional judicature in the wider sense is the protection of constitutional law in order for the state to function in accordance with the Constitution. In the narrow sense, it is the examination of the constitutionality of the law by the court. It can only be done in the system of the rigid Constitution. The purpose of constitutional judicature is depoliticization. In order to avoid it, jurisdiction is given to the court that enforces it on the basis of constitutional norms. Constitutional judicature in the territory of the Republic of Croatia can be divided into two time periods. Constitutional judicature from 1963 to 1990, in which Croatia was one of six federal units (republics) within the former SFRY and constitutional judicature in the Republic of Croatia from 1990 until today.
Ključne riječi
Ustav
ustavno sudovanje
Ustavno sudovanje na područje SRH
Ustavno sudovanje na području SFRJ
kruti Ustav
meki Ustav
formalni Ustav
neformalni Ustav
pisani Ustav
nepisani Ustav
promjene Ustava
Ključne riječi (engleski)
Constitution
Constitutional judicature
Constitutional judicature in the territory of SRH
Constitutional judicature in the territory of SFRY
Rigid Constitution
Flexible Constitution
Formal Constitution
Informal Constitution
Written Constitution
Unwritten Constitution
Constitutional Changes
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:132:117194
Studijski program Naziv: Pravo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-02-07 08:26:30