Danas najveći broj država članica EU-a ima zadovoljavajuće uređenu problematiku stanovanja. U nekima je pravo na stanovanje ustavna kategorija (exempli causa, Belgija, Slovenija, Španjolska, Grčka, Portugal, Švedska) ili je regulirano odgovarajućim zakonima (exempli causa, Francuska, Danska, Velika Britanija, Njemačka). Zajedničko svim stambenim politikama je razumijevanje stanovanja ne samo kao „krova nad glavom“, nego i kao civilizacijskog standarda. Ipak, pitanje stambene politike za ovaj opseg rada suviše je kompleksna, temporalno i prostorno, političko-ekonomski i institucionalno senzibilna tema te bi onemogućila davanje konačnih ili određenijih odgovora na postavljena pitanja. Međutim dio problematike adekvatne stambene politike je i pitanje koje je u većini država uređeno zakonima o stanovanju i održavanju stambenih zgrada. Dakle, kako jedan od ključnih problema pozitivne regulative predstavlja i nedostatan ili nadvladan zakonski okvir koji bi regulirao stanovanje i održavanje stambenih zgrada, u radu se analiziraju odabrana pitanja koja će regulirati budući Zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada.