prikaz prve stranice dokumenta Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
  Preuzmi
PDF 144.04 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
Hrvatska i komparativna javna uprava, 20 (2020), 4; 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
Miloš, Matija

Institucijski repozitorij: Repozitorij PravRi

Citirajte ovaj rad

Miloš, M. (2020). Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja. Hrvatska i komparativna javna uprava, 20. (4), 761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, Matija. "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 20, br. 4, 2020, str. 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, Matija. "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja." Hrvatska i komparativna javna uprava 20, br. 4 (2020): 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, M. (2020) 'Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja', Hrvatska i komparativna javna uprava, 20(4), str. 761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

Miloš M. Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2020. [pristupljeno 06.11.2024.];20(4):761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

M. Miloš, "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 20, br. 4, str. 761-793, 2020. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:966194. [Citirano: 06.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:966194
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
Naslov (engleski)The constitutional review of the clarity of referenda questions
AutorMatija Miloš
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
(Katedra za ustavno pravo)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Ustavno pravo
Sažetak (hrvatski)
Zahtjev da odluka iznjedrena neposrednom demokracijom bude “jasna” predstavlja jedan od ključnih sastojaka suvremenog izravnog odlučivanja. Svrha je rada preispitati prigovor teoretičara koji, tvrdeći da jasnoću nije moguće odrediti, smatraju da se takav standard ne smije ostaviti na milost politički neodgovornim (ustavnim) sucima. Ovo se ocjenjuje kao preopćenito odbacivanje (ustavno)sudskog djelovanja te se zamjenjuje istančanijom perspektivom. Poziva se na prezentističko viđenje neposredne demokracije i tako ocrtava djelovanje sudova u određivanju jasnoće. U tom se smislu ističe da sudski nadzor možemo utemeljiti kao sredstvo preispitivanja granica političke sadašnjosti. Usporedba primjera kontinentalnoeuropskog i američkog pristupa tumačenju jasnoće identificira pristupe tome, pluralizaciju i poopćenje. Ističu se prednosti pluralizacije, iako, zbog problema demokratske legitimnosti (ustavnih) sudova, poopćenje nameće manje terete u primjeni. Utvrđuje se ipak da provođenje poopćenja sadašnjosti zapravo može dovesti do neprihvatljive arbitrarnosti sudova, dok je pluralizaciju sadašnjosti lakše razložno primijeniti. Time se pruža okvire (ustavno)sudskog djelovanja u nadzoru jasnoće neposredne demokracije.
Ključne riječi (hrvatski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - domaća recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaHrvatska i komparativna javna uprava
Brojčani podacivol. 20, br. 4, str. 761-793
p-ISSN1848-0357
DOIhttps://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
URN:NBNurn:nbn:hr:118:966194
Datum objave publikacije2020
URL dokumentahttp://bib.irb.hr/1100919
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-02-24 14:18:33