Knjiga obrađuje sva ključna pitanja prava tržišnog natjecanja u užem smislu, što znači da se ne obrađuje područje državnih potpora. U prvom dijelu pružaju se uvodna razmatranja o pravu tržišnog natjecanja kao što je pojam, povijesni razvoj te izvori europskog i hrvatskog prava tržišnog natjecanja. Nakon toga obrađuju se tijela za zaštitu tržišnog natjecanja (Europska komisija, AZTN) te postupanje pred tim tijelima (pokretanje postupka, ispitne ovlasti tijela, daljnji tijek postupka, odluke, izricanje kazni). Autori se potom posvećuju određenju privatnopravne zaštite od protupravnih djelovanja poduzetnika kao što je primjerice pravo na isticanje ništetnosti ugovora, postavljanje zahtjeva za zabranu odnosno prestanak vršenja radnje i naknađivanje štete. Na kraju prvo dijela obrađuje se pojam tržišne snage i mjerodavnog tržišta kao neizostavnih elemenata u utvrđivanja je li povrijeđeno pravo tržišnog natjecanja. U drugom dijelu autori se usredotočuju na sporazume koji ograničavaju tržišno natjecanje. Prvo se obrazlaže čl. 101. UFEU kao mjerodavna pravna osnova europskog prava. Pritom se obrađuje pojam poduzetnika, sporazuma, usklađenog djelovanja, odluka udruženja poduzetnika i sl. Posebno se obrađuju horizontalni i vertikalni sporazumi pri čemu se daje mnoštvo primjera za takve sporazume iz prakse. Tako se primjerice kod horizontalnih sporazuma posebno obrađuju karteli pri čemu se posebna pažnja posvećuje slučajevima određivanja cijena, podjele tržišta, zajedničkog bojkota, razmjenjivanja podataka među konkurentima i sl. S druge strane, kod vertikalnih sporazuma obrađuju se slučajevi nametanja robne marke jednog dobavljača, isključive distribucije, selektivne distribucije, franšize i sl. U trećem dijelu obrađuje se zlouporaba vladajućeg položaja. Pritom se prvo pristupa obradi mjerodavnog čl. 102. UFEU- a. Nakon što utvrđivanja pojma vladajućeg položaja pristupa se određivanju što predstavlja povredu takvog položaja. Analiza se cijelo mnoštvo slučajeva takvih zlouporaba kao što su predatorne cijene, prekomjerno visoke cijene, diskriminacije u cijenama, vezani poslov i sl. Konačno, u posljednjem dijelu, pristupa se obrađivanju koncentracija poduzetnika i njihovu značaju za pravo tržišnog natjecanja. Pritom se prvo utvrđuje polje primjene Uredbe o koncentracijama rationae materiae (npr. zakonsko određenje koncentracije poduzetnika, koncentracije koje nastaju spajanje i pripajanje prethodno neovisnih poduzetnika, koncentracije koje nastaju stjecanjem kontrole nad poduzetnikom), a potom i polje primjene ratione jurisdictionis (dimenzija zajednice). Nakon utvrđenja pojma koncentracije, pristupa se materijalnopravnoj ocjeni koncentracija pri čemu se prvo obrađuje postupak ocjene koncentracije (analiza tržišnih udjela i definiranje pragova koncentriranosti, štetne posljedice koncentracija, ulazak na tržište i sl.), a potom i postupak pred nadležnih regulatorom u pogledu takvih koncentracija poduzetnika (prijava, postupak ocjenjivanja, faze postupka i sl.). Ova je knjiga prvenstveno namijenjena studentima, no autori se nadaju kako će biti korisna i svima koje zanima pravo tržišnog natjecanja, naročito sucima, odvjetnicima te pravnicima u gospodarstvu, ali ekonomistima i svim ostalima koji se u svome profesionalnom radu susreću s ovim područjem prava.