HRSS rad u Primorju započinje neuspjehom na izborima za Konstituantu 1920. godine. HRSS-ov otpor stvaranju države po beogradskom receptu za Sušačane je ekstremizam koji može okončati njenim raspadom. HRSS nije prilagodio politički program mjesnoj situaciji na Sušaku. Isto se ponovilo na skupštinski izborima 1923. godine u gradu, dok su rezultati u kotaru bitno bolji. HRSS postupno nalazi uporište u seoskom stanovništvu prigradskih općina. Na skupštinskim izborima 1925. HRSS je postala respektabilna treća stranka u gradu. Skupna demokrata 1925. pristupa HSS. Na izborima za gradsko vijeće 1926. godine HSS narasta na 34% glasova i postaje druga stranka po snazi. Rezultat je ponovljen na oblasnim izborima 1927., dok na skupštinskim izborima HSS pada na 20%. Možda je dio glasača razočaran izborom Karlovca za sjedište oblasti. U vremenima nadolazeće diktature došlo je do razdora u gradskoj i kotarskoj organizaciji HSS. Na izbore HSS izlazi 1935. godine kao dio Udružene opozicije (UO) te u gradu dobiva tek 16% glasova zbog organiziranog pritiska režima na birače. Na izborima 1938. ostvaruje oko 62% glasova i postaje jedina ozbiljna politička snaga u gradu. Osnutak Banovine Hrvatske HSS Sušaka oduševljeno pozdravlja, a tajnik kotarske organizacije Marijo Šarinić postaje gradskim načelnikom 1940. godine. HRSS je 1920. započela rad na Sušaku sa samog "dna" i tijekom godina pridobila većinu pučanstva posvetivši pozornost problemima grada, poglavito prijetnji iredentizma.