| Sažetak (hrvatski) | Izbori za Ustavotvornu skupštinu 1920. održani su u neokupiranom dijelu modruško-riječkog okruga. Izabrana su 3 demokrata, 3 člana Hrvatske republikanske seljačke stranke (HRSS), 1 komunista i 1 pravaš. U izbornoj jedinici pobijedila je Demokratska stranka s 31, 65% glasova, HRSS ima 24, 90%, Komunistička partija Jugoslavije 15, 81%, a pravaši 12, 53%. Demokrati su okupili političare jugoslavenskog usmjerenja, ali ne integralnog, koje negira hrvatsku naciju, već predratne primorske pravaše koji strahuju od iredentizma potenciranog talijanskom okupacijom. HRSS nije ostvarila uspjeh, što se uz pritisak režima, može pripisati i slabom radu stranke. Stranačka borba protiv centralizma i unitarizma, utječe da birači u njoj gledaju bauk separatizma, koji ide protiv države kao štita od iredentizma. Izbore za Skupštinu 1923. obilježilo je nasilje sušačke ORJUNE koja razbija skup HRSS u Crikvenici, te pritisak radikala u svezi s uporabom željeznice u Bakru. HRSS dobiva 4 mandata, a demokrati 2. U županiji HRSS dobiva 49, 27%, pribićevicevci 19, 36%, radikali 13, 12%, NJL 9, 6%, Hrvatska pučka stranka 4, 9% i Nezavisna radnička partija Jugoslavije 3, 76% glasova. Izborni okrug može se podijeliti u 3 područja. Kordun naseljen pretežito srpskim pukom uobičajeno glasuje za unitarističko- centralističke stranke (pribićevićevci, radikali), a Hrvati za hrvatske i federalističke stranke (HRSS i pravaši), Gorski kotar naseljen Hrvatima također, a u Primorju dolazi do disperzije glasova između unitarista i HRSS, a dio dobivaju radikali, Hrvatska pučka stranka (“klerikalci”) te komunisti. |
