| Sažetak (hrvatski) | Analizom povijesnog razvoja i poredbenopravnog uređenja (latinskog, državnog i anglosaksonskog modela) instituta javnog bilježnika (lat. notarius publicus) možemo zaključiti da se polazi se od različitih koncepcija. Ono što je u svim sustavima zajedničko, a odnosi se na pravnu prirodu ovog instituta je činjenica da je javni bilježnik osoba dostojna javnog povjerenja (lat. fides publica). Navedena tvrdnja istodobno je okosnica svih promišljanja koja se odnose na institucija javnog bilježnika i njegovu djelatnost na području europskoga zakonodavstva. Štoviše, i temeljem odredbi Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07. i 75/09. - dalje: ZJB) javnobilježnička služba ima značenje javne službe budući da njenu djelatnost čine poslovi koji se, u pravilu, obavljaju u javnom, opće-društvenom interesu. Zbog toga je funkcioniranje javnobilježničke službe kao javne službe i uređeno posebnim pravnim propisom, kojim su javni bilježnici, kao nositelji te službe, osobe dostojne javnog povjerenja (čl. 13., st. 1. t. 6. ZJB). Cilj je rada analizirati anakronizam kriterija prezaduženosti kao jednu od pozitivno-pravnih prepreka za dostojno obavljanje javnobilježničke službe (čl. 13., st. 2., t. 5. i čl. 21. ZJB). Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu domaće i strane sudske prakse. U radu će se analizirati i praksa Europskog suda za ljudska prava u postupcima prema čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Zabrana diskriminacije) jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada, kao i za pravilnu primjenu instituta domaćeg antidiskriminacijskog zakonodavstva, koje je utemeljeno na praksi Europskog suda za ljudska prava i europskom pozitivnom pravu.
** Ovaj rad je nastao u potporu Hrvatske zaklade za znanost u okviru projekta 6558 "Business and Personal Insolvency - the Ways to Overcome Excessive Indebtedness" |
| Sažetak (engleski) | Analysis of the historical development of institute of notaries and comparative analysis of legal systems show that the institute of notaries is regulated differently, but what is common to all systems and refers to the legal nature of this institute is the fact that the notaries are persons worthy of public trust. This statement is the backbone of all the considerations relating to the institution of the notaries and theirs activities in the field of European legislation. The aim of this paper is to analyze the anachronism of indebtedness criteria as one of the positive legal obstacles in performing notarial services adequately. The complexity of the research topic and tasks of this paper have determined the choice of methods that are used here. During the research it was used methodological approach that includes the study of domestic and foreign literature, the study of relevant legislation, as well as an analysis of domestic and international jurisprudence. In this paper, authors shall analyze the case law of the European Court of Human Rights according to Article 14 of the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms (Prohibition of discrimination).
** This work has been supported by the Croatian science foundation under the project number 6558 "Business and Personal Insolvency - the Ways to Overcome Excessive Indebtedness" |
