Porezi se dijele na državne poreze, koji čine porez na dodanu vrijednost i porez na dobit, te zajednički porezi. Na prvom mjestu po izdašnosti ubiranja sredstava zajedničkih poreza je porez na dohodak. Stupanj razvoja neke zemlje pozitivno je koreliran udjelom poreza na dohodak u proračunu. Novine koje su se dogodile poreznom reformom uvođenje socijalne komponente u Porez na dohodak, ne bi trebale biti iznenađujuće budući da je Republika Hrvatska socijalna država. Osim toga, zakoni Republike Hrvatske usklađuju se s europskim zakonima i direktivama u kojima je ovakav oblik poreza odavno ustaljen. Ovaj rad obrađuje porez na dohodak kao neposredni porez u poreznom sustavu Republike Hrvatske kojim su obuhvaćeni fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak. Definirane su i pojašnjene vrste dohodaka s obzirom na izvor dohotka, metodologija utvrđivanja porezne obveze i poreznih stopa i utvrđivanje poreznog razdoblja, a objašnjena je i razlika konačnog i godišnjeg dohotka. Zakon o porezu na dohodak prvi je put stupio na snagu 1994. godine. Temeljito reformiranje sustava oporezivanja dohotka provedeno je 2001. godine, a posljednje su izmjene stupile na snagu 2020. godine, kao nastavak na veliku poreznu reformu 2017. godine. Detaljnije je opisan porezni sustav i važeći Porez na dohodak koji je na snazi od 01.01.2017. godine u Republici Hrvatskoj. Porezni sustav u Republici Hrvatskoj uređen je na način da je reguliran Zakonima i posebnim propisima koji moraju biti usklađeni sa smjernicama Europske unije. Porez na dohodak u RH propisan je Zakonom o porezu na dohodak, a detaljno razrađen Pravilnikom o porezu na dohodak. U radu se navode osobitosti poreza na dohodak u RH, tko su adresati, te izvori. Predočuje se utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka, kapitala, osiguranja, imovine i imovinskog prava, te samostalne djelatnosti.