Predmet istraživanja ovog rada su izvidi kaznenih djela. Izvidi čine prvi dio šireg predpostupovnog okvira unutar kojega tijela kaznenog progona obavljaju kriminalističko-istraživačku djelatnost. Njihovo je provođenje, stoga, jedna od najvažnijih zadaća koju državni odvjetnik obavlja kao glavni nositelj kaznenog progona. Ipak, kako je broj osoba koje sudjeluju u provedbi izvida nešto širi, u radu se, radi upoznavanja sa svim sudionicima i njihovim, u tu svrhu zakonom određenim ovlaštenjima, detaljno iznose formalnopravni aspekti provedbe izvida. U tom se dijelu daje i osvrt na institut kaznene prijave, pravnog akta koji u formalnom smislu najčešće označava početak provedbe izvida. U analizi materijalnopravne komponente, u istraživanju se zasebno polazi od općih obilježja izvida zajedničkih svim izvidima, kao što su svrha, predmet i opći načini postupanja, a zasebno od posebnih obilježja, uvjetovanih potrebama progona u pojedinom slučaju, a koja se ocrtavaju u radnjama koje se tijekom izvida konkretno provode. Budući da se rezultati izvida ne mogu uvijek upotrebljavati u kaznenom postupku, tj. da nisu sve izvidne radnje ujedno i dokazne, u radu se osobiti naglasak daje na podjelu izvida prema kriteriju njihove dokazne snage.