Cerebrovaskularne bolesti spadaju u skupinu kardiovaskularnih bolesti, koje danas predstavljaju drugi uzrok smrtnosti u svijetu ljudi starijih od 60 godina, te su peti uzročnik smrti među osobama od 15 do 59 godina starosti. U Hrvatskoj od ukupnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih cerebrovaskularnim bolestima oko 60 % otpada na moždani udar. Od svih cerebrovaskularnih bolesti moždani udar zauzima najznačajnije mjesto, a kao najznačajniji čimbenici rizika spominju se obiteljska povijest bolesti, starosna dob, stanje uhranjenosti, razina svakodnevne fizičke aktivnosti, pušenje i konzumacija alkohola, te prehrambene navike. Incidencija cerebrovaskularnih bolesti raste sa starenjem pa je upravo zbog demografske slike svjetske populacije primarni fokus stavljen upravo na prevenciju djelovanjem na čimbenike rizika na koje je moguće utjecati. Prvi korak u prevenciji i liječenju cerebrovaskularnih bolesti (i krvožilnih bolesti općenito) uključuje promjenu prehrane. Najistaknutiji aspekti na koje se usmjeravaju preventivne mjere su niska razina fizičke aktivnosti i loše prehrambene navike. Visok unos masnoća (posebno zasićenih i trans masti), visok unos soli i jednostavnih ugljikohidrata treba zamijeniti mediteranskom prehranom u kojoj su zastupljeni riba, maslinovo ulje, cjelovite žitarice, povrće i voće, umjerenoj konzumaciji crnog vina te fizičkoj aktivnosti kojom se potiče cirkulacija i održava tonus krvnih žila. Primjenom režima pravilne prehrane i zdravog načina života, moždani udar se može izbjeći čak i ako je osoba sklona obolijevanju od te bolesti.