U posljednjih nekoliko desetljeća, broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti se drastično povećao. Zbog visoke prevalencije pretilosti i bolesti koje se javljaju kao posljedica pretilosti i prekomjerne tjelesne težine, pojavljuje se sve više dijeta koje su namijenjene gubitku viška kilograma, a jedna od tih dijeta je i nisko ugljikohidratna dijeta. U nisko ugljikohidratnim dijetama smanjuje se udio ugljikohidrata, a povećava udio bjelančevina i/ili masnoća. Ukoliko se unos ugljikohidrata smanji na manje od 50 g dnevno, tada su te dijete ketogene dijete. Kod ketogenih dijeta organizam kao izvor energije počinje koristiti keto tijela i masne kiseline umjesto glukoze, koju tijekom ketogenih dijeta koriste samo tkiva (eritrociti, središnji živčani sustav, mrežnica…) koja ne mogu koristiti keto tijela i masne kiseline za energiju. Brojna istraživanja pokazuju kako ova dijeta ima čvrste fiziološke i biokemijske osnove za redukciju tjelesne mase zbog toga što uzrokuje smanjenje lipogeneze i povećanje lipolize, utječe na smanjenje apetita i djeluje na hormone koji uzrokuju nakupljanje viška kilograma. Osim na gubitak težine, nisko ugljikohidratne dijete povoljno djeluju i na kardiovaskularne bolesti jer smanjuju razinu triglicerida i povećavaju razinu HDL kolesterola uz povećanje veličine čestica LDL kolesterola. Sigurnost i efikasnost ovih dijeta tijekom dužeg perioda nisu dovoljno istražene, stoga su potrebna daljnja istraživanja da se detaljnije istraže njihova efikasnost, sigurnost i potencijalni terapijski mehanizmi.