U razdoblju od 2006. do 2013. godine na području općine Bednja aktivirana su brojna klizišta kao posljedica oborina. U okviru ovog diplomskog rada prikupljeni su podaci o 87 klizišta iz različitih izvora: lokalne samouprave općine Bednja, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Varaždin, tehničkih izvješća i geotehničkih elaborata, kao i informacija iz medija. Također je provedeno i rekognoscirajuće kartiranje klizišta na terenu u svrhu provjere podataka i prikupljanja opisnih podataka o točnoj lokaciji klizišta, površini klizišta i elementima pod rizikom. Ovi podaci poslužili su za analizu pokretača klizanja, koja se sastojala od identifikacije oborinskih događaja uslijed kojih su klizišta pokrenuta, kao i definiranja intenziteta i trajanja identificiranih oborinskih događaja. Pri analizi oborina korišteni su podaci o oborinama s tri meteorološke postaje, Bednja, Klenovnik i Donji Macelj. Na osnovi prikupljenih podataka o točnim datumima aktivacije klizišta, utvrđeno je da su ekstremni vremenski uvjeti nastupili 2008., 2009., 2012. i 2013. godine. Na osnovi analize podataka o oborinama utvrđeno je šest oborinskih događaja s vrijednostima kumulativne oborine u rasponu od 115 do 180 mm i vrijednostima trajanja oborina u rasponu od 23 do 28 dana Usporedbom ovih podataka s krivuljama intenzitet-trajanje (tzv. ID krivulje) iz svjetske literature, proizlazi da su u analiziranom razdoblju na području općine Bednja nastala klizišta veličine od 200 do 7.200 m2, uslijed oborinskih događaja koji su premašili globalne granične vrijednosti prema Guzzetti i dr. (2008), a tri događaja su također premašili i regionalne granične vrijednosti prema Guzzetti i dr. (2007).