Cilj ovog rada je ukazati na mogućnost zahvaćanja podzemne vode iz kvartarnih vodonosnih slojeva Dravskoga vodonosnika u donjem toku Drave i Dunava, u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina. Za potrebe procjene mogućnosti navodnjavanja načinjena je analiza prigorskih vodonosnika u miocenskim klastičnim i karbonatnim naslagama manjeg značaja za regionalnu vodoopskrbu te važnijih kvartarnih aluvijalnih vodonosnika ravničarskih krajeva. S tim u vezi pomoću računalne aplikacije ArcGIS Pro prikazana su perspektivna područja za zahvaćanje podzemne vode s procijenjenim izdašnostima pojedinih zdenaca i sukladno tome vodonosnika na istraživanom području. Za određivanje područja s potencijalom za zahvaćanje podzemnih voda analizirane su geološke i hidrogeološke značajke vodonosnika (geološka građa, hidrogeološki parametri i debljina vodonosnika) kao i karakteristike zdenaca na postojećim crpilištima javne vodoopskrbe. Prikupljanjem povijesnih podataka, digitalizacijom karata u ArcGIS Pro aplikaciji (hidrogeološkog zemljovida područja, zemljovida izolinija transmisivnosti zahvaćenog dijela kvartarnog vodonosnika, zemljovida hidroizohipsi podzemnih voda te uzdužnog profila Dravskog vodonosnika) te njihovim preklapanjem kreirana je glavna karta, Zemljovid perspektivnosti zahvata podzemne vode, mjerila 1:200 000 (PAVLIN, 2022). Na zemljovidu su istaknute i zone unutar kojih je zahvaćanje podzemne vode ograničeno. Kako bi informacije o preporučenoj dubini zahvata i izdašnosti zdenaca na istraživanom području bile dostupne svakom korisniku, zemljovid je objavljen na internetskoj platformi WEBGIS (ArcGIS Online). Analizom svih podataka i kreiranih podloga istraživano područje pokazuje veliki vodni potencijal i perspektivu za korištenje podzemnih voda. U tom smislu najvažniji i najproduktivniji su vodonosnici građeni od vrlo propusnih šljunkovito-pjeskovitih kvartarnih naslaga koji se dominantno nalaze u zapadnom dijelu istraživanog područja, te od propusnih pjeskovitih naslaga u istočnom dijelu Dravskog vodonosnika. Analizom profila Dravskog vodonosnika te na temelju objedinjenih podataka iz brojne literature zaključuje se da od zapada prema istoku šljunci facijalno prelaze u pijeske, povećava se broj i debljina prašinasto-glinovitih proslojaka koji uvjetuju formiranje plitkih vodonosnih slojeva malih debljina, potencijalno značajnih za navodnjavanje manjih poljoprivrednih površina. Iako generalno gledajući navedene promjene dovode do smanjenja hidrauličke vodljivosti i smanjenja debljina vodonosnih slojeva, što za posljedicu ima smanjivanje transmisivnosti i izdašnosti zdenaca od zapada prema istoku, vodonosnici su i dalje perspektivni za zahvaćanje podzemne vode i korištenje za navodnjavanje (DUIĆ & HLEVNJAK, 2013). Prema Zemljovidu perspektivnosti zahvata podzemne vode najveće izdašnosti zdenaca, do 80 l/s, mogu se očekivati u srednjoj Podravini, dok u njezinom južnijem dijelu se smanjuju na 30 l/s. U donjoj Podravini očekuju se izdašnosti do 40 l/s, a na području đakovačkog prapornog ravnjaka do 30 l/s. Južno od Osijeka, izdašnost se lokalno smanjuje na mogućih 20 l/s, kao i na području Bijelog brda, a budući da je Erdutsko brdo uglavnom bezvodno nema zabilježenih izdašnosti. Na području vukovarskogprapornog ravnjaka očekuju se izdašnosti do 20 l/s, a u njegovom južnijem dijelu i do 30 l/s. U Baranji, očekivane vrijednosti izdašnosti zdenaca iznose do 15 l/s, na manjem području u sjevernom dijelu Baranje izostaju vodonosne naslage. U njezinom istočnom dijelu izdašnost je do 30 l/s. Budući da markantni vodonosnici izostaju u južnom dijelu središnje Podravine za njih nisu dane preporuke o zahvatima. Prema izloženom, ravničarski vodonosnici od većeg su značaja za regionalnu vodoopskrbu od prigorskih vodonosnika. Nadalje, na određenim mjestima moguće je zahvaćanje plitkih vodonosnih slojeva na dubinama od 10 do 15 m, 10 do 30 m i 10 do 25 m. Ipak, za njih nisu prikazane moguće izdašnosti jer stvarna izdašnost vodonosnika ovisi o hidrološkim prilikama, odnosno u izrazito sušnim razdobljima oni su odvodnjeni i relativno suhi. Stoga je njihovo iskorištavanje za vodoopskrbu mjestimice upitno i nepouzdano. Istraživanja su pokazala da na prihranjivanje dubljih dijelova Dravskog vodonosnika i na snižavanje razina podzemnih voda utječe smanjenje godišnje količine oborina uzrokovano klimatskim promjenama i višegodišnje snižavanje vodostaja rijeke Drave uzrokovano izgradnjom hidrotehničkih objekata. Preporučene dubine zahvata podzemne vode i moguće izdašnosti zdenaca prilagođene su mjerilu istraživanja i nemaju apsolutnu pouzdanost zbog izražene heterogenosti vodonosnika, ali korisniku mogu ukazati na mogućnost zahvaćanja podzemne vode za potrebe navodnjavanja. Za određivanje preciznijih vrijednosti podataka potrebno je napraviti hidrogeološku interpretaciju s dokazom izdašnosti i mogućnosti korištenja podzemne vode. Imajući na umu da je područje donjeg toka Drave i Dunava bogato plodnim tlima, uz preporuke o kontroliranoj i održivoj eksploataciji podzemnih voda, može se očekivati razvoj hrvatske poljoprivrede, a samim time i ekonomije. Kao rezultat svih analiza kreiran je Zemljovid perspektivnosti zahvata podzemne vode dostupan svakom korisniku putem URL adrese: https://rgnf.maps.arcgis.com/apps/mapviewer/ index.html?webmap=0e17753d1a62477eaa0b4fea56b56822