Ovaj rad analizira ugljični otisak odnosno emisije stakleničkih plinova novih zahvata eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Hrvatskoj tijekom prvih deset godina članstva u Europskoj uniji. Rastuće emisije stakleničkih plinova predstavljaju ozbiljan izazov za klimu i ljudski okoliš na Zemlji. Europska unija postavila je ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova, a Republika Hrvatska nastoji pridonijeti tim ciljevima. Rudarska industrija doprinosi globalnim emisijama ugljičnog dioksida, ali je također i ključna za smanjenje globalnih emisija ugljika u širem gospodarstvu. Za potrebe analize prikupljeni su podaci o zahvatima eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj nakon stupanja u Europsku Uniju i primjene propisa usklađenih sa propisima Unije. Primjenom odgovarajuće metodologije izračuna, korištenjem odgovarajućih faktora konverzije izračunat je ugljični otisak odnosno ukupne emisije stakleničkih plinova (izražene kao ekvivalent ugljičnog dioksida). U procesu prikupljanja podataka utvrđeno je kako su u razdoblju od 2013. do 2023. godine, izrađene 23 studije utjecaja eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, no prije 2016. godine studije nisu bile trajno javno dostupne te su podaci u ovom radu prikupljeni iz 17 studija koje jesu bile javno dostupne. Rezultati su pokazali kako godišnja vrijednost potrošnje dizelskog goriva svih novih zahvata iznosi prosječno 533 kt/god (prosječno 167 kt/godišnje po zahvatu), a ugljični otisak novih zahvata iznose u prosjeku 2,6 kt CO2 ekv /god (prosječno 1 kt kt CO2 ekv /god po zahvatu). Specifična potrošnja dizelskog goriva po zahvatu iznosi prosječno 23,68 kg CO2 ekv /m3 mineralne sirovine u sraslom stanju, a ugljični otisak prosječno 86 kg CO2 ekv /m3 . Usporedba ugljičnog otiska novih zahvata eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena sa emisijom stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj pokazala je kako novi zahvati imaju manje od 0,009% udjela u godišnjoj emisiji stakleničkih plinova u RH te je zaključeno kako nemaju značajne negativne utjecaje na klimatske promjene. Preporuka za buduća istraživanja je proračunati kumulativni ugljični otisak eksploatacije i razmatrati tehnološke i metodološke pristupe kojima bi se tijekom i nakon eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Hrvatskoj mogao dati mali doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova u RH.