Klizište Kostanjek najveće je klizište u Republici Hrvatskoj. Od njegova pokretanja 1963. godine provedena su brojna geološka i geodetska istraživanja kako bi se razumijele okolnosti koje su dovele do njegova nastanka i koje uzrokuju pokretanje još i danas. Tijekom godina učinjeno je svega nekoliko mineraloških istraživanja, usprokos činjenici da obimom podataka koje pružaju mogu značajno doprinjeti uspješnoj inženjerskogeološkoj interpretaciji. Cilj ovog rada bio je detaljno analizirati minerale glina u sedimentu klizišta Kostanjek neposredno ispod, iznad i u zoni klizne plohe. Granulometrijskim, detaljnim mineraloškim analizama, te analizama kapaciteta kationske zamjene, osim prikaza, interpretacije i integracije novostvorenih podataka, procijenjena je i njihova učinkovitost u datim uvjetima. Ovime je razmotrena problematika utjecaja mineralnog sastava na pojedine analitičke metode, gdje je posebna pozornost obraćena izazovu uspješne provedbe analize kapaciteta kationske zamjene u laporima. Spomenutim analizama utvrđena je prisutnost u inženjerskom smislu nepovoljnih minerala smektita i miješanoslojnih minerala glina u sedimentu klizišta, te visoki udio karbonatnih minerala, gdje se osobito ističe aragonit, koji utječu na određivanje kapaciteta kationske zamjene. Osim toga, na temelju razlike u svom mineralnom sastavu, potvrđeni su ranije ustanovljeni intervali unutar jedinstvene litostratigrafske jedinice, što može upućivati na izvor stvaranja klizne plohe i pokretanja klizišta.