U razdoblju od siječnja do travnja 2013. godine na području Grada Samobora aktivirana su brojna klizišta kao posljedica oborina. U okviru ovog diplomskog rada prikupljeni su podaci o 45 klizišta iz različitih izvora: lokalne samouprave Grada Samobora, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Grada Zagreba, tehničkih izvješća i geotehničkih elaborata, kao i informacija iz medija. Također je provedeno i rekognoscirajuće kartiranje klizišta na terenu u svrhu provjere podataka i prikupljanja opisnih podataka o točnoj lokaciji klizišta, površini klizišta i elementima pod rizikom. Ovi podaci poslužili su za analizu pokretača klizanja, koja se sastojala od identifikacije oborinskih događaja uslijed kojega su klizišta pokrenuta, kao i definiranja intenziteta i trajanja identificiranih oborinskih događaja. Pri analizi oborina korišteni su podaci o oborinama s pet meteoroloških postaja: Samobor, Glažuta, Rakov Potok, Rude i Lipovec. Na osnovi prikupljenih podataka o točnim datumima aktivacije klizišta, utvrđeno je da su ekstremni vremenski uvjeti nastupili u proljeće 2013. godine. Na osnovi analize podataka o oborinama utvrđeno je 14 oborinskih događaja s vrijednostima intenziteta oborina u rasponu od 0,025 do 0,476 mm/h i vrijednostima trajanja oborina u rasponu od 48 do 2.088 sati. Usporedbom ovih podataka s krivuljama intenzitet-trajanje (tzv. ID krivulje) iz svjetske literature, proizlazi da su u analiziranom razdoblju na području općine Bednja nastala klizišta veličine od 500 do 1.500 m2, uslijed oborinskih događaja koji su premašili granične vrijednosti prema Guzzetti i dr. (2008) i globalne ID granične vrijednosti oborina prema Clarizia i dr. (1996), a odam događaja su također premašili i granične vrijednosti prema Guzzetti i dr. (2007).