| Sažetak | U okviru ovog diplomskog rada digitalizirani su i obrađeni podaci iz već postojećih strukturnih karata
područja zapadnog dijela Savske depresije (Panonski bazenski sustav), dobivenih na temelju dotadašnjih
površinskih geoloških istraživanja, geofizičkih istraživanja, bušenja i njihove interpretacije. Strukturne karte
napravljene su po plohama šest elektrokarotažnih repera i markera koji dijele litostratigrafske jedinice, a to
su: „Tg“, „Rs7“, „Rs5“, „Z'“, „Rφ“, „α'“. Područje modeliranja prekriva 1053,2 km2 površine, a nalazi se u
središnjem dijelu Hrvatske, najvećim dijelom u Sisačko – moslavačkoj županiji. Digitalizacija i obrada
podataka napravljena je pomoću računalnih programa ArcMap 10.1 te PetrelTM 2013. Prikazane su prednosti
i pogreške koje nastaju tijekom izrađivanja geomodela. Model jasno pokazuje odnose između glavnih i
sporednih rasjeda, geološke strukture, strukturne zamke te utjecaj rasjeda na oblikovanje ploha u podzemlju.
Napravljeni trodimenzionalni prikazi strukturnih odnosa, razvoja geoloških struktura po različitim plohama
EK – repera te pomaci terena uzorkovani rasjedima uvelike obogaćuju sliku i razumijevanje dijela podzemlja
zapadnog dijela Savske depresije. Računanjem prosječne vrijednosti odstupanja modela od ručno izrađenih
strukturnih karata, koje iznosi 0,65 %, utvrđene su velika točnost i preciznost same obrade podataka. |
| Sažetak (engleski) | Abstract: The goal was the accurate digitalization and subsurface modelling of the paper-based geological maps. The
research area covers approximately 1053 square kilometres and is located in Croatian part of Pannonian
Basin System, Sava Depression, i.e. in the surrounding of Stružec Oil Field. Data input for the structural
analysis were structural maps which were previously made in the 1980. Set included five structural maps
based on regional e-log markers and one map of pre-Neogene surface. All were digitalized in program
ArcGIS, and later modeled in Petrel. Structural contours and total of 134 faults were exported into Petrel
software where they were further processed and regrouped. From such digitalized and processed data the
geological model (geomodel) was made using complex fault framework. The study concerned the advantages
and errors that occur during creation of such geomodel. It clearly displays relations between major and minor
faults and fault slips, geological structures and structural traps in 3D (e.g. anticline of the Stružec Field).
Another advantage is multicolored presentation of depths and faults, which enables easier recognition of
geological structures and potential traps for hydrocarbons. Errors and issues can occur during digitalization
of contour lines, selection of the appropriate algorithm and those ones that arise when model is created. Low
error between two approaches indicates accuracy of digitalization of data and subsurface modelling. |
