| Sažetak | Opstruktivna apneja u spavanju (OSA) povezana je s prekomjernom pospanošću tijekom dana ili s barem dvama od sljedećih simptoma: iznenadnim buđenjem s osjećajem gušenja, nedovoljno osvježavajućim spavanjem, umorom tijekom dana i problemima u kognitivnoj sferi. Ponavljajuća okluzija gornjeg dišnog puta tijekom spavanja povezana je s povećanim morbiditetom i mortalitetom od kardiovaskularnih komplikacija. Trenutačno ne postoje informacije o kraniofacijalnim obilježjima osoba s opstruktivnom apnejom u spavanju u Hrvatskoj. Istraživanje je imalo za cilj antropometrijskom i rentgenkefalometrijskom analizom utvrditi kraniofacijalna obilježja pacijenata s opstruktivnom apnejom u spavanju i njihovu povezanost s apnea hipopneja indeksom (AHI). Kod 20 muških ispitanika s OSA i 20 kontrolnih muških ispitanika uzete su antropometrijske mjere i analizirano je 25 varijabli na laterolateralnom rentgenkefalogramu. OSA je definirana kad je AHI 5/h. U usporedbi OSA i kontrolnih ispitanika uočena je statistički značajno povišena srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM), opsega vrata (OV) i indeksa glave (IG), a smanjena srednja vrijednost indeksa lica (IL) kod ispitanika s OSA (p <0,01). Ispitanici s OSA su pokazali statistički značajne razlike u rentgenkefalometrijskim varijablama prema kontrolnim ispitanicima: smanjenu duljinu mandibularne ravnine (MP, p<0,05) i prednje kranijalne baze (SN, p <0,01), povećanu udaljenost jezične kosti od mandibularne ravnine (MPH, p<0,05), povećanu duljinu mekog nepca (PNSP, p <0,01), smanjenu širinu gornjeg dišnog puta na dvije razine: velofarinksu (Up-ppw, P-ppw, p <0,01) i orofarinksu (Tbp-ppw, p<0,05; PAS, p<0,01), smanjenu udaljenost jezične kosti od stražnjeg zida farinksa (H-ppw, p<0,01), povećanu kraniocervikalnu angulaciju (OPT-NSL, p <0,01; CTV-NLS, p<0,05), povećan kut između točaka supramentale, menton i jezične kosti (B-Me-H, p<0,05) i povećan kut između točaka spina nasalis posterior, supramentale i jezične kosti (PNS-B-H, p<0,05). Multivarijatna analiza je pokazala vrlo dobru, ali ne i statistički značajnu korelaciju između antropometrijskih prediktorskih varijabli (BMI, IG) i AHI te dobru, ali ne i statistički značajnu korelaciju između rengenkefalometrijskih prediktorskih varijabli (H-ppw, SN i OPT-NSL) i AHI. Ovo istraživanje je pokazalo da između ispitanika s OSA i kontrolnih ispitanika postoje razlike u kraniofacijalnim obilježjima. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu uključivanja specijalista ortodonta u multidisciplinarni tim koji se bavi liječenjem pacijenata s OSA. |
| Sažetak (engleski) | Introduction: Obstructive Sleep Apnea (OSA) is associated with the excessive drowsiness during the day or with at least two of the following symptoms: sudden awakening with a sensation of suffocation, insufficiently refreshing sleep, tiredness during the day and problems in the cognitive sphere. Repetitive occlusion of the upper airway during sleep is correlated with the increased rates of morbidity and mortality due to cardiovascular complications. Objectives: Currently, there is no data available regarding craniofacial morphology in subjects with obstructive sleep apnea (OSA) in Croatia. The aim of the study was to determine the craniofacial characteristics of subjects with OSA and to assess the correlation of anthropometric and cephalometric variables related to craniofacial morphology with the Apnea Hypopnea Index (AHI). Materials and methods: Anthropometric measurements and upright lateral cephalometric radiographs were obtained from 20 male subjects with OSA and 20 male controls. Twenty five variables were identified and calculated for each cephalometric radiograph. OSA was defined as AHI 5/hour. Results: The OSA subjects showed significantly higher body mass index (BMI), larger neck circumference (NC) and cranial index (CI) and lower facial index (FI) in comparison with the controls (p<0,01). The subjects with OSA showed significant cephalometric features as opposed to the controls: smaller linear distance between gonion and menton (MP, p<0,05) and anterior cranial base (SN, p<0,01), greater linear distance from the hyoid bone to the mandibular plane (MPH, p<0,05), and from the posterior nasal spine to the tip of the soft palate (PNSP, p<0,01). Furthermore, they showed reduced upper airway width at two levels: the velopharynx (Up-ppw, P-ppw, p<0,01), and the oropharings (Tbp-ppw, p<0,05; PAS, p<0,01) and smaller linear distance from the hyoid bone to the posterior wall of the pharynx (H-ppw, p<0,01). They also displayed significantly increased craniocervical angulation (OPT-NSL, p<0,01; CTV-NLS, p<0,05), larger angle between supramentale, menton and hyoid bone (B-Me-H, p<0,05) and larger angle between posterior nasal spine, supramentale and hyoid bone (PNS-B-H, p<0,05). Multivariate analysis showed a very good, but not statistically significant correlation between anthropometric predictor variables (BMI, CI) and AHI, and good, but not statistically significant correlation between cephalometric predictor variables (H-ppw, SN and OPT-NSL) and AHI. Conclusions: This study has proved that OSA subjects and controls have different craniofacial morphology. The results of this study suggest the need to include a specialist orthodontist in the multidisciplinary team dealing with the treatment of OSA patients. |
