Dentalna keramika ima široku primjenu, najviše kao restaurativni materijal, prvenstveno zbog svoje izvrsne estetike, mehaničkih svojstava i biokompatibilnosti. Zbog sve većeg broja odraslih osoba koje traže ortodontsku terapiju, pojavili su se novi izazovi za ortodonte, među kojima je i potreba za vezivanjem ortodontskih bravica na keramičke restauracije, čija ostakljena površina nije pogodna za prodiranje smole i ima veći stupanj neuspjeha u odnosu na vezivanje za caklinu. To najviše ovisi o vrsti keramike, pripremi površine, materijalu od kojeg su izrađene bravice i drugim čimbenicima. Stoga je nastala potreba pronalaska pouzdane metode vezivanja ortodontskih bravica na keramičke krunice kako bi se dobila veća čvrstoća veze. S druge strane, potrebna je odgovarajuća čvrstoća veze zbog lakog i sigurnog uklanjanja bravica kako bi se smanjila vjerojatnost oštećenja restaurirane površine. Cilj ovog istraživanja jest provođenje sveobuhvatne i temeljite analize čimbenika koji utječu na posmičnu čvrstoću veze (shear bond strength - SBS) metalnih i keramičkih ortodontskih bravica vezanih na različitim keramičkim površinama koje se koriste za protetsku restauraciju zuba. Kako bi se moglo utvrditi koje metode i koji materijali imaju najveći postotak uspješnosti, analizirat će se: utjecaj vrste keramike koja se koristi za protetsku restauraciju na posmičnu čvrstoću veze ortodontskih bravica; učinkovitost vezivnih podloga ortodontskih bravica ovisno o vrsti materijala od kojih se sastoje; utjecaj različitih materijala za jetkanje i silana na pripremu keramičkih površina. Daljnji cilj istraživanja jest da se izbjegne jetkanje fluorovodičnom kiselinom, koja je vrlo štetna, te uvode jetkanje 37% fosfornom kiselinom kao mogući protokol prilikom obrade keramičke površine. Materijali i postupci: Istraživanje je provedeno na 144 keramičkih pripremljenih uzoraka (semi-krunice), ugrađenih na dvokomponentnom epoksi materijalu. Uzorci su izrađeni u obliku krunica gornjih pretkutnjaka koji na obje strane imaju bukalnu površinu, kako bi se na svaku stranu mogla zalijepiti bravica. Uzorak je jednako podijeljen na slijedeće: 48 metalkeramičkih (PFM) na bazi feldspara, 48 cirkonskih i 48 litij-disilikatnih uzoraka na kojima je ljepljeno 144 ortodontskih bravica: 72 metalne i 72 keramičke polikristaliničke bravice. Priprema površine uzoraka obavljena je korištenjem dviju različitih vrsta materijala za jetkanje uz primjenu 5% fluorovodične kiseline (HFA) ili 37% fosforne kiseline tijekom 120 sekundi, a onda je primijenjen silan. Vezivanje bravica je provedeno pomoću adheziva na bazi kompozita. Nakon polimerizacije LED lampom, uzorci su preneseni na termocikliranje. Istraživanje je uključivalo 12 različitih skupina, podijeljenih ovisno o materijalu od kojeg se sastoje ortodontske bravice i keramičke krunice, kao i pripreme podloge. SBS je ispitan pomoću univerzalnog stroja za ispitivanje materijala - kidalice, uz opterećenje usmjereno paralelno s bukalnom površinom restauracije u gingivookluzalnom smjeru, koristeći oštricu kidalice na 1 mm/min, do granice pucanja. Sila potrebna za odljepljivanje bravica zabilježena je u Newton mjernoj jedinici, a SBS se izračunavao u jedinicama MPa. Nakon ispitivanja posmične čvrstoće, uzorci su analizirani pod digitalnim mikroskopom i SEM-om, kako bi se procijenila vrsta kvara obveznice na dodirnoj površini bravice i ljepila u svakoj testiranoj skupini, i da bi se mogao vidjeti preostali adhezivni materijal i stanje keramike nakon uklanjanja bravica. Za to je određen Adhesive Remnant Index (ARI; po metodi Bishara et al. 1999) (12), i Porculan Fraktura Index (PFI, Bourke i Rock, 1999) (8). Statistička obrada podataka testirana je hi-kvadrat testom. Razina značajnosti postavljena je na α = 0.05. Rezultati: Prema rezultatima analize, glavni efekti (T-CER, T-BRA i T-ETC) ne utječu značajno na formiranje prosječnih vrijednosti SBS-a. Također, trostruka interakcija faktora ne utječe statistički značajno na formiranje vrijednosti SBS-a. Međutim, post hoc analiza LSD metodom otkriva šest parova poduzoraka, od ukupno 66 mogućih, koji se statistički značajno razlikuju po SBS-u. Dobivena je: statistički značajna razlika uzorka feldspar keramike s metalnom bravicom i jetkanjem PHA (mean SBS = 9.89 MPa) i iste keramike s keramičkom bravicom i jetkanja HFA (mean SBS = 14.75 MPa) što znači bolji učinak navedene kombinacije; statistički značajno veći SBS feldspara (mean SBS = 14.10 MPa) u odnosu na cirkon (mean SBS = 8.52 MPa) pod istim uvjetima, tj. u kombinaciji s keramičkom bravicom uz PHA pripremu podloge; statistički značajna razlika kombinacije lithium disilikat keramike s metalnom bravicom uz PHA pripremu podloge (mean SBS = 10.20 MPa) od kombinacije feldspara s keramičkom bravicom uz HFA pripremu podloge (mean SBS = 14.75 MPa); statistički značajno zaostajanje cirkonija u kombinaciju s keramičkom bravicom uz PHA pripremu podloge (mean SBS = 8.52 MPa) od feldspar keramike u kombinaciji s keramičkom bravicom uz HFA pripremu podloge (mean SBS = 14.75 MPa); statistički značajno različiti uzorci po SBS-u i to cirkonij u kombinaciji s keramičkom bravicom na HFA podlozi (mean SBS = 8.99 MPa) te feldspar u kombinaciji s keramičkom bravicom i PHA pripremom podloge (mean SBS = 14.10 MPa); i statistički značajna razlika SBS-a za kombinaciju cirkonija s keramičkom bravicom na HFA pripremi podloge (mean SBS = 8.99 MPa) i kombinacije feldspara također s keramičkom bravicom na HFA podlozi (mean SBS = 14.75 MPa). Prema LSD testu razlika između mogućih parova uzoraka tipova keramike statistički je značajna između feldspara i cirkonija (p=0.042). SBS za feldspar u prosjeku je veći od ostala dva materijala, a od cirkonija je i značajno veći (p=0.042). SBS se po tipu bravice ne razlikuje statistički značajno jer su oba prosjeka gotovo jednaka i procjenjuju se unutar prekrivajućih intervala pouzdanosti 95%. Isti je slučaj i s jetkanjem površine što je vidljivo iz rezultata LSD testa. Od dvostrukih interakcija samo interaktivni utjecaj T-CER i T-BRA statistički značajno utječe na formiranje vrijednosti SBS-a (p = 0.016). Detalji te značajne interakcije također su testirane LSD testom za svih šest parova uzoraka tipa keramike i tipa bravice. U slučaju tri para uzoraka razlika SBS-a je statistički značajna. SBS se statistički značajno razlikuje za feldspar u zavisnosti od tipa bravice (p = 0.013). Naime, prosjek SBS-a primjenom feldspara s metalnom bravicom iznosi 10.36 MPa, a s keramičkom bravicom statistički značajno više, 14.43 MPa. Cirkonij u kombinaciji s keramičkom bravicom postiže SBS u prosjeku 8.75 MPa što je statistički značajno manje (p = 0.001) od 14.43 MPa koju postiže feldspar također s keramičkom bravicom. SBS vrijednosti feldspara u kombinaciji s keramičkom bravicom je statistički značajno manji i učinak litium disilicata od 11.08 MPa u kombinaciji s metalnom bravicom (p = 0.040). Interaktivno djelovanje tipa keramike na formiranje vrijednosti SBS-a u kombinaciji s pripremom podloge nije statistički značajno ni u jednom od šest mogućih parova. Međutim, uočljiv je odmak feldspara od ostala dva keramička materijala i to podjednako za oba načina jetkanja. ARI ne zavisi statistički značajno o tipu keramike niti o pripremi podloge, no tipovi bravica statistički značajno utječu na pojavljivanje kategorija ARI-ja jer se prve dvije kategorije (1 i 2) ARI-ja značajno više pojavljuju uz metalne bravice, a 3. i 4. kategorija ARI-ja učestalija je kod keramičkih bravica. Od mogućih zavisnosti PFI-ja od triju faktora pokusa, hi-kvadrat testom nađena je samo statistički značajna zavisnost o tipu jetkanja (p = 0.048). Zaključak: Upotreba HFA za površinsku obradu feldspata, cirkonija i/ili litij disilikata ne uzrokuje značajno povećanje vrijednosti SBS-a u usporedbi s jetkanjem primjenom PHA i silana, što je sigurnija metoda za upotrebu u kliničkim uvjetima. Nadalje, HFA može oslabiti površinsku strukturu keramike, a uzevši u obzir njezin štetni učinak, ne mora biti najbolje sredstvo prije ortodontskog vezanja na feldspat, litij disilikat, a naročito na cirkonijev oksid, posebice uzimajući u obzir njegovu kristalnu strukturu.