Pojam dentalnog straha odnosi se na normalnu, ali neugodnu emocionalnu reakciju na dentalni stimulus koji pojedinac smatra prijetećim. Za razliku od straha, dentalna anksioznost stanje je zabrinutosti koje prelazi u osjećaj gubitka kontrole, a očituje se nerazumnom i preuveličanom emocionalnom reakcijom za koju okidač ne mora nužno biti objekt već i same misli pojedinca. Dentalni strah i anksioznost (DSA) s prevalencijom od 9 % u sklopu dječje dentalne medicine predstavlja velik izazov za svakog doktora koji se susreće s pacijentima te dobi. Zadatak je doktora dentalne medicine da zna procijeniti je li iskazana reakcija strah od novog i nepoznatog (normalna emocionalna reakcija za djecu), radi li se o trenutnom anksioznom odgovoru na dentalni stimulus ili je pak u pitanju psihijatrijski poremećaj, tj. generalizirana anksioznost. Kako bi se olakšala dentalna njega nesuradljivih pacijenata, doktoru je važno prepoznati povezanost između proučavanih parametara i pojavnosti DSA-a u djece/adolescenata. Svrha je ovog rada bila istražiti postojeću literaturu na temu dentalnog straha i anksioznosti u djece i adolescenata, analizirati i usporediti svrhu i rezultate pronađenih istraživanja te prevalenciju DSA-a i međuzavisnost parametara na koje on, ali i koji na njega mogu utjecati. Stručna je literatura pretražena online, na stranici PubMed® Medline, gdje je od početnih 654 radova s temom dental fear and anxiety among children and adolescents ručnim probirom na temelju analize sažetaka te parametara ovisno o kojima je DSA proučavan, odabrano 10 radova. Istraživanja izvan područja Europske Unije, koja nisu objavljena na engleskom jeziku i ona neodgovarajuće tematike isključena su iz analize. Na temelju ove sustavne analize daje se zaključiti da prevalencija DSA-a varira između 2,1 % i 12,1 % u spomenutom uzorku populacije. Dobiveni se rezultati odnose isključivo na radove koji proučavaju DSA na uzorku djece i adolescenata (dob 3 – 12 godina) iz Europske Unije, od 2014. godine do danas.